Hrvatska katolička misija Gießen nalazi se u Rajnsko-majnskom pastoralnom području, a djeluje u sklopu Biskupije Mainz. Još od 1966. hrvatski svećenici iz Frankfurta redovito su u Gießenu služili misu na hrvatskom jeziku.
Misija je osnovana 20. siječnja 1971. dekretom tadašnjeg biskupa Mainza Hermanna Volka, a broji oko 2200 vjernika. Nalazi se na području četiri dekanata biskupije Mainz – Wetterau Ost, Wetterau West, Alsfeld i Gießen te na području više od 40 njemačkih župa.
Prvi voditelj misije bio je vlč. Mato Mihić (1971. – 1972.), svećenik Đakovačke i Srijemske biskupije (danas Đakovačko-osječka nadbiskupija). Nakon njega pastoralno su djelovali franjevci Franjevačke provincije Presvetoga Otkupitelja sa sjedištem u Splitu: fra Ambroz Budimir (1972. – 1983.), fra Josip Bebić (1983. – 1986.), fra Ivan Vidović (1986. – 1990.), fra Vinko Marović (1990. – 1990.), fra Milan Lapić (1990. – 1995.) i fra Tihomir Grgat (1995. – 1997.). Od 21. lipnja 1997. misiju vodi fra Marijan Petričević, član Franjevačke provincije Bosne Srebrene.
U misiji je od 10. travnja 1985. do 2017. Mato Valjan, najprije kao pastoralni suradnik, a od 1993. kao trajni đakon. Tajnica u misiji je Tina Karaula.
Mise se nedjeljom služe u crkvi sv. Ivana Nepomuka u Karben-Kloppenheimu i u crkvi sv. Bonifacija u Gießenu. Mise se slave i u crkvi sv. Bonifacija u Bad Nauheimu (1. i 3. subote u mjesecu) i u crkvi Naše Drage Gospe u Niddi (2. i 4. subote u mjesecu) te u crkvi Krista Kralja u Alsfeldu (prve subote u mjesecu).
Na početku je do osnutka Hrvatske katoličke misije Wetzlar (1975.) pastoralno i na području Wetzlara (biskupija Limburg) djelovao svećenik iz Gießena fra Ambroz Budimir. Nakon prestanka rada misije Wetzlar 2004., tamošnji vjernici pohađaju i misna slavlja na hrvatskom jeziku u Gießenu.
Nakon propadanja nekoliko građevinskih tvrtki na području Gießena, većina Hrvata povukla se prema jugu – Stuttgartu i Münchenu, a u Gießenu i okolici ostala je samo trećina naših ljudi. Unatoč tome misija, što se tiče broja vjernika, ulazi u prostorno veće ili srednje. Tijekom Domovinskog rata imala je od 4000 do 4500 vjernika. Nakon izbjegličkog vremena veliki broj naših ljudi vratio se u Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu.
Misija je bila i ostala prostor u kojem se jačao i čuvao vjerski te nacionalni identitet. Pastoral mladih i pastoral djece igra važnu ulogu. Uz katehezu djece i pripravu za sakramente inicijacije, ovdje se radi i s odraslima.
U misiji se isto tako pokušava raditi i na duhovnom praćenju odraslih te molitvenim susretima jačati osobni kontakt s Bogom. Nastoji se sudjelovati i u susretima koji se održavaju izvan misije u okviru hrvatske pastve u Njemačkoj, posebno pri susretima mladih, biblijskim olimpijadama ili hodočašćima na područnoj razini.
Za sve vjernike iz misije jednom godišnje se, na drugu nedjelju u rujnu, organizira hodočašće u Maria Sternbach kod Friedberga (Hessen). Misija surađuje s domaćom njemačkom Crkvom, poglavito na razini dekanata. Hrvati s Nijemcima ujedno sudjeluju u Tijelovskoj misi koja se svake godine služi na različitom mjestu u tri gießenske župe. Tu je također i dobra suradnja s njemačkim župama u kojima se služe mise na hrvatskom jeziku.
Misija je dosad više puta mijenjala prostorije. Ipak, najveću pastoralnu zapreku čini njezina velika rasprostranjenost. Zahvaljujući brizi roditelja, hrvatska djeca još uvijek dobro vladaju hrvatskim jezikom, tako da kod kateheza jezik ne predstavlja veliki problem.
Što se tiče mladih, oni se nakon primanja sakramenta potvrde udalje od misije, ali nakon nekog vremena opet se vraćaju, posebno kad dođe vrijeme za ženidbu. Pogotovo se vraćaju kada dobiju vlastitu djecu.
U misiji djeluje župno vijeće. Tu je i ministrantska skupina, kao i skupina čitača. U misiji je i župni zbor. U Gießenu i Kloppenheimu u obliku malih zborova pjevaju sluhom nadarena djeca.
Misija jedanput godišnje organizira i misu na otvorenom u Langgönsu na kojoj sredinom svibnja sudjeluje cijela zajednica. Nekad je ovdje djelovao i folklor, ali zbog nedostatka voditeljice ili voditelja, trenutačno je u stanju mirovanja. Ipak, veće se priredbe u misiji organiziraju za Božić, blagdan sv. Nikole i Majčin dan.
Adolf Polegubić, "Dušobrižništvo za Hrvate u Njemačkoj", Hrvatski dušobrižnički ured – Niz "Diaspora croatica" knj. 24, Frankfurt am Main, 2017.
lijepo i zanimljivo napisano..