Očuvanje baštine

Ljetopis kao promotor jezika panonskog prostora

Foto: Matica
1/5
27.09.2018.
u 09:05

Hrvatska matica iseljenika, predstavljajući Panonski ljetopis, višejezičnu publikaciju kojoj je punih 25 godina nakladnik Panonski institut iz austrijskoga Pinkovca, potiče afirmaciju hrvatskoga jezika među autohtonim manjinskim zajednicama srednje i jugoistočne Europe

Na prijedlog Vijeća Europe, Europski dan jezika obilježava se od 2001. svake godine 26. rujna. Budući da je među 24 službena jezika EU i hrvatski, razvidno je kako je raditi na očuvanju europske jezične baštine nemoguće bez svijesti o važnosti vlastita jezika.

Tim povodom Hrvatska matica iseljenika jučer je predstavila Panonski ljetopis 2018. o kojem su, uz ravnatelja prof. Miju Marića, govorili povjesničar dr. sc. Željko Holjevac, kroatologinja dr. sc. Sanja Vulić, geograf dr. sc. Tomislav Jelić i urednik, povjesničar i filolog dr. sc. Robert Hajszan. 

Predstavljanje je vodila Vesna Kukavica, rukovoditeljica Odjela za nakladništvo Matice. Ovogodišnji Panonski ljetopis na 544 stranice čitateljima donosi tekstove na hrvatskom, gradišćanskohrvatskom, njemačkom, mađarskom i slovenskom jeziku.

Hrvatska matica iseljenika, predstavljajući Panonski ljetopis, višejezičnu publikaciju kojoj je punih 25 godina nakladnik Panonski institut iz austrijskoga Pinkovca, potiče afirmaciju hrvatskoga jezika među autohtonim manjinskim zajednicama srednje i jugoistočne Europe. 

Podsjetimo, svoj srebrni jubilej PAIN je proslavio početkom rujna u mađarskom sveučilišnom središtu Sambotelu, u Martineumu. Proslavu je tada otvorio njegov predstojnik i utemeljitelj dr. sc. Robert Hajszan, koji je Institut krajem 1993. osnovao u svom rodnom mjestu Pinkovcu/Güttenbachu, s nakanom jačanja kulturne i nakladničke djelatnosti Hrvata na jugu Gradišća. Godišnjak Panonskog instituta, koji od 1994. redovito izlazi, najprije pod naslovom Panonska ljetna knjiga, predstavljan je i do sada redovito u Zagrebu, nekoliko puta u Karlovcu, Ogulinu, Splitu, Čakovcu, Brinju, Otočcu, Senju, Zadru i Trogiru.

Od početka djelatnosti Instituta Hajszan je vrlo intenzivno počeo surađivati sa Sanjom Vulić, a od 2003. često je držao gostujuća predavanja na Hrvatskim studijima. Promotorica, profesorica Vulić u svoju je terensku nastavu sa studentima na predmetima Hrvatska dijalektologija i Jezik Hrvata u dijaspori često, kao što je i sama rekla, uključivala i posjet Panonskom institutu u Gradišću. Znamo i kako su na Institutu zajedno pokrenuli Biblioteku "Hrvatski pisci u svijetu", u kojoj su uredili i objavili šest pjesničkih zbirki, a Vulić je recenzirala i napisala predgovore za više od deset drugih Institutovih publikacija, od kojih su neke pokazane i na maloj popratnoj izložbi.

Napominjemo kako je godine 2015. upravo Hrvatska matica iseljenika priznanjem nagradila 35-godišnji Hajszanov rad na planu skupljanja, proučavanja i objelodanjivanja gradišćanskohrvatske građe, što je izuzetno važno za kulturološku povijest hrvatske manjine, poglavito na prostoru današnje Austrije, Mađarske, Slovačke i Češke. Korisno je i filolozima i povjesničarima u domovini koji se sustavno bave proučavanjem i istraživanjem polutisućljetnog života gradišćanskih Hrvata izvan matice.

Kao izaslanica predsjednika Vlade Republike Hrvatske Andreja Plenkovića, na predstavljanju se prigodnim slovom skupu obratila zamjenica državnoga tajnika Središnjega državnoga ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Ivana Perkušić, a prisustvovali su i: izaslanica zagrebačkog gradonačelnika Maja Petrić, stručna savjetnica u Gradskom uredu za kulturu, književnik i član Upravnog odbora Hrvatske matice iseljenika Hrvoje Hitrec te hispanistica Željka Lovrenčić.


Diana Šimurina-Šoufek

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije