"Hrvati na Bečkom sveučilištu 650 plus" naziv je simpozija održanog u Kulturnoj Zadruzi (KUGA) u Velikom Borištofu.
Događaj je predstavljen kao nastavak prvog simpozija "Hrvati na Bečkom sveučilištu" u sklopu 650. obljetnice Sveučilišta u Beču, održanog 2015. godine na Institutu za slavistiku spomenutog sveučilišta.
Ravnateljica HAZ-a Anamarija Manestar objasnila je da za sve postjubilarne sadržaje, koji se nadovezuju na proslavu ove obljetnice, predviđena oznaka 650 plus.
Istaknula je kako je uključivanje gradišćanskih Hrvata u projekt potvrda neraskidivih veza između ove austrijske narodne manjine koja je već 500 godina uspjela sačuvati hrvatski jezik i kulturu u austrijskom višejezičnom prostoru.
"Na prvom mjestu radilo se o hommageu gradišćansko-hrvatskim akademskim građanima", rekao je Josip Seršić iz HAZ-a, koji je na njemačkom jeziku održao referat "Hrvati na Bečkom sveučilištu od 16. do 18. stoljeća". Govorio je o hrvatskim predstavnicima humanizma u diplomaciji, humanistima na Sveučilištu u Beču i protestantima. Svi ostali referati bili su na hrvatskom standardnom jeziku i gradišćanskohrvatskom.
Referat Roberta Hajszana iz Panonskog Instituta Pinkovac (Güttenbach) nosio je naziv "Panonija: akademsko i kulturno područje Hrvata". Osvrnuo se na broj hrvatskih studenata koji su u to vrijeme studirali u Grazu, Budimpešti, Trnavi i Innsbrucku.
Ivana Horbec iz Hrvatskog instituta za povijest u Zagrebu usredotočila se na temu "Bečki Medicinski fakultet i profesionalizacija kirurgije u Hrvatskoj u 18. stoljeću". Njezina kolegica s Instituta Vlasta Švoger govorila je o "Studiju teologije u Beču i Frintaneumu kao odskočnoj dasci za uspješne karijere hrvatskih svećenika u 19. stoljeću".
Nakon stanke, Herbert Gassner iz Hrvatske čitaonice i knjižnice "Filip Krašić" u Celindorfu u referatu naslovljenom "Rektor Filip Kauüiä S.J. /1618. – 1673./ – nova istraživanja" predavao je o prvom rektoru Zagrebačkog sveučilišta.
Mladi istraživač Michael Maljak održao je predavanje pod naslovom "Gradišćanski Hrvati na bečkim sveučilištima i drugim visokim učilištima u zadnjih 20 godina". Naglasio je kako je od 317 studenata akademski stupanj bakalaureata imalo 33 studenata, diplomski 29, titulu magistra 240, a tek njih 15 bili su doktorandi.
Tema Nikole Benčića bila je "Sveučilišna izobrazba gradišćanskih Hrvata" kao nastavak njegova prethodnog znanstveno-istraživačkog rada. U svom je predavanju upozorio na nepotpune podatke o povijesti gradišćanskih Hrvata. Obrađeno je uglavnom razdoblje njihova osnovnoškolskog obrazovanja, jer se, kako se moglo čuti, o srednjem i visokom obrazovanju vrlo malo zna, pogotovo u razdoblju duljem od 100 godina.
Završni referat simpozija, koji je predstavila Anamarija Manestar, bio je "Ivan Kostrenčić – bečki dvorski knjižničar". Napomenula je kako je taj znameniti Crikveničan istodobno bio i dugogodišnji blagajnik i tajnik Matice Hrvatske.
Kroz program su vodili predsjednik HAZ-a Igor Lacković i predsjednik Radne zajednice za pitanja narodnih manjina ARGE Stefan Pauer. Organizator događaja bila je Hrvatska akademska zajednica iz Beča.
