Drugog dana rada Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske, članice i članovi Savjeta raspravljali su o konkretnim otvorenim pitanjima i temama koje su ključne za unapređenje odnosa Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske.
Tako je, između ostalog, razgovarano o mogućnostima olakšavanja postupka stjecanja hrvatskog državljanstva. Naime, zaključeno je kako taj proces, posebice za pripadnike hrvatskog naroda 2., 3. i 4. generacije hrvatskih iseljenika, predstavlja kompliciranu proceduru koja, pri tome, često i predugo traje. U cilju rješavanja tog problema, osnovana je radna skupina koja će prve prijedloge donijeti do proljeća sljedeće godine.
Razgovaralo se i o mogućnostima olakšavanja biračkog prava Hrvata izvan RH te je u sklopu toga, najavljena i izrada Registra Hrvata izvan Republike Hrvatske koji, bi u dugoročnoj perspektivi, otvorio i mogućnost dopisnog glasovanja.
Članovi Savjeta složili su se kako je očuvanje i njegovanje hrvatskog identiteta jedan od najvažnijih ciljeva i aktivnosti koje se stavljaju pred Vladu RH, ali i pred hrvatske zajednice, posebice one u prekooceanskim zemljama. U tom smislu, članovi Savjeta pozdravili su otvaranje lektorata u Rumunjskoj, najavu otvaranja lektorata u Čileu, osiguravanje upisnih kvota za studij u RH za pripadnike hrvatskog naroda koji živi izvan granica RH, omogućavanje besplatnog on-line učenja hrvatskog jezika kao i druge aktivnosti resornih institucija koje se provode u posljednje vrijeme.
Kazimir Bačić, glavni ravnatelj HRT-a, predstavio je planove i aktivnosti HRT-a koje će pridonijeti boljoj informiranosti Hrvata izvan RH – kanal HRT 5, koji će biti dostupan bez naknade te je najavio ponovno otvaranje dopisništava u Mostaru i Sarajevu.
Članovi Savjeta razgovarali su i o problemu dvostrukog oporezivanja mirovina, mogućnostima investiranja u RH. Zaključeno je kako je danas položaj Hrvata u BiH uvjetovan političkim, društvenim i socijalnim okolnostima jedan od najtežih te da će poseban fokus rada Savjeta biti posvećen upravo pronalaženju mogućnosti da se to promijeni.
Ivan Grbešić, novoimenovani predsjednik Savjeta, izrazio je uvjerenje kako će novi saziv Savjeta donositi konstruktivne prijedloge. „Od svih nas, i onih u Republici Hrvatskoj i onih izvan nje, očekuju se rezultati. Postoji mnogo prostora i potencijala za unapređenje suradnje. Posebice kad je u pitanju umrežavanje poduzetnika i gospodarstvenika hrvatskoga podrijetla diljem svijeta. Nužno je poticati i njihov interes za ulaganje u Hrvatskoj“, naglasio je Grbešić i dodao kako je Savjet, odnosno Hrvati izvan RH, u ovoj hrvatskoj vladi napokon dobio partnera s kojim zaista mogu zajednički raditi na kreiranju projekata boljeg povezivanja domovinske i iseljene Hrvatske.
Na početku drugog dana rada Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Zvonko Milas, državni tajnik, predstavio je aktivnosti i rezultate rada Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske.
Državni tajnik Milas, Ivana Perkušić, zamjenica državnog tajnika, predsjednik Savjeta Ivan Grbešić i potpredsjednici Miljana Glamuzina, Ruža Studer Babić, Ivan Gugan i Luka Budak prije početka drugog dana sjednice Savjeta položili su cvijeće i zapalili svijeće na grobu prvog predsjednika RH dr. Franje Tuđmana.
Podsjećamo da je prva sjednica 2. saziva Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan RH održana od 18. do 19. prosinca u Zagrebu. Savjet čine predstavnici hrvatskih zajednica iz cijelog svijeta koji s predstavnicima državnih tijela i institucija, Katoličke Crkve i organizacija civilnog društva u domovini imaju zadaću pomagati hrvatskoj Vladi u kreiranju i provedbi politike, aktivnosti i programa u odnosu na Hrvate izvan Republike Hrvatske. Članovi su Savjeta iz reda pripadnika Hrvata izvan Republike Hrvatske predstavnici udruga, organizacija i institucija Hrvata izvan Republike Hrvatske. To su osobe koje su uvažene u sredinama u kojima žive, angažirane na očuvanju i jačanju hrvatskog identiteta svojih zajednica i na unapređenju odnosa sa svojom domovinom. Imenovani su na prijedlog hrvatskih zajednica iz država iz kojih dolaze, na mandat od četiri godine (članovi Savjeta ne primaju nikakvu novčanu naknadu za svoj rad).
