Bradić u Kölnu živi od 2015. godine i radi u tvrtki kao elektrotehničar, a koja se bavi audio i video opremom. Završio je Fakultet političkih znanosti u Sarajevu, no zbog nedovoljnog poznavanja njemačkog jezika, mora se, kaže, zadovoljiti manjim.
Rođen je u Mostaru, a prije nego je doselio u Njemačku, od 1986. godine živio je u Makedoniji, u Skopju, gdje je neko vrijeme obnašao dužnost predsjednika Hrvatskog svjetskog kongresa Makedonije. U Skopju je upoznao suprugu Lidiju, dobio dvoje djece – Anu i Marka, a upravo su mu djeca razlog dolaska u Njemačku.
– Djeca su došla studirati u Njemačku. U Makedoniji sam imao obrt za boje i lakove, bio aktivan u Hrvatskoj zajednici i u hrvatskom političkom životu, dobro sam živio i školovao djecu u Njemačkoj, ali bez djece je sve prazno. Zato smo odlučili doći u Njemačku – otkriva Ivan.
Život u Makedoniji
U Makedoniji ima oko 5.000 ljudi podrijetlom Hrvata. Mnogi su u Makedoniju dolazili još od 1920. godine, većinom kao visokoobrazovani stručni kadar, odnosno profesori, učitelji ekonomisti, pravnici, glazbenici ili kao vojne osobe. Hrvati su kroz povijest puno dali Makedoniji formirajući visoko obrazovne i kulturne institucije, konkretno Pravni fakultet, operu i balet, itd.
– Hrvati imaju odlične odnose s Makedoncima. U Makedoniji se osjećaju kao doma. Svi govore makedonski jezik ili ga rado uče. Godine 1996. osnovali smo Zajednicu Hrvata u Republici Makedoniji, gdje sam bio jedan od osnivača, a kasnije i dužnosnik, rizničar, član predsjedništva u više mandata, dopredsjednik u dva mandata, predsjednik u jednom mandatu, poslije toga se javila potreba da se osnuje Hrvatski svjetski kongres Makedonije na čijem čelu su izabrali moju malenkost radi bolje povezanosti s HSK-om i planova osnivanja Hrvatskog svjetskog poslovnog kluba. Ideja je bila spajanje hrvatskih gospodarstvenika diljem svijeta i bolja umreženost Hrvata radi upošljavanja i drugih gospodarskih i kulturnih aktivnosti. Hrvati su se uglavnom bavili očuvanjem hrvatskog jezika, običaja i kulture, u suradnji s Hrvatskim veleposlanstvom koje je uvijek davalo potporu našem radu. Imali smo zbor pod vodstvom maestra skladatelja Ljubomira Branđolice podrijetlom iz Dubrovnika, gdje sam i ja sudjelovao s gitarom. Organizirali smo božićne večeri koje su se tradicionalno održavale od 1993. godine, uz bogat program hrvatskih estradnih umjetnika – rekao je Ivan.
Hrvatski svjetski kongres Makedonije, osnovan je kao podružnica Hrvatskog svjetskog kongresa 2013. godine.
– Cilj je bio pokrenuti Hrvatski svjetski poslovni klub u sklopu HSK-a, gdje bi HSKM bio voditelj tog projekta. Nažalost, ja sam preselio 2015. godine u Njemačku i projekt je sada u stagnaciji, što ne znači da neće ponovno oživjeti, piše Fenix.
Glazbeni put
Ivan Bradić se glazbom počeo baviti 80-tih godina još kao dijete. Kroz srednju školu je imao preko stotinjak javnih nastupa, dok je krajem srednje škole, s bendom „Pandorina kutija“ izdao svoj prvi album. Glazbeni put je zapostavio odlaskom u Makedoniju, no kad se preselio u Njemačku ponovno je „oživio“ tu staru ljubav. Posjeduje glazbeni studio, uglazbljuje pjesme, svira bass gitaru, klavijature, bubnjeve, usnu harmoniku. Pjeva na makedonskom i hrvatskom jeziku, ali i na talijanskom, njemačkom, engleskom. Jedni od dražih su mu makedonski glazbenici Vlatko Stefanovski i pokojni Toše Proeski.
– Jednom prigodom je Vlatko Stefanovski zasvirao i na mojoj gitari. Rado pjevam i na hrvatskom i makedonskom jeziku, a makedonski govorim i pišem kao materinji hrvatski. Snimio sam i nekoliko pjesama na makedonskom i hrvatskom, ali i na njemačkom, talijanskom i engleskom jeziku. Sad se nadam da će korona čim prije postati prošlost, kako bih mogao nastupati i pjevati u Njemačkoj – nada se Ivan Bradić.
