U organizaciji Centra za istraživanje hrvatskog iseljeništva i međunarodne organizacije Metropolis International, 10. i 11. listopada 2019. bit će održana međunarodna konferencija na temu DIASPORA – HOMELAND.
Glavni ciljevi i neke od tema konferencije su upoznavanje sa strategijama i programima pojedinih država u vezi s iseljenicima te odnos dijaspore prema zemlji svojeg porijekla, piše croatiandiasporacentre.com.
Danas globalno svjedočimo jednoj novoj pojavi, a to je da nikada u povijesti čovječanstva dijaspora nije igrala i imala veću ulogu u društveno-političkom, gospodarskom, kulturnom, vjerskom i sportskom životu zemalja svog porijekla.
Sama činjenica da više od 258 milijuna ljudi živi izvan zemlje rođenja, da šalju godišnje više od 625 bilijuna dolara u novčanim doznakama u zemlje svog porijekla, na najbolji način govori o potencijalu dijaspore. Unatoč tome što je i dandanas fokus odnosa između dijaspore i domovine baziran na novčanim doznakama, ipak postoje primjeri kako pripadnici dijaspore mogu svojim aktivnim sudjelovanjem i angažmanom uvelike pridonijeti napretku i uspjesima svoje domovine.
Jedan takav primjer koji na najbolji način ilustrira veliki doprinos ekonomskom oporavku i procvatu domovine čileanski su imigranti koji su završili svoje školovanje na poznatoj ekonomskoj školi u Chicagu i koji su se na poziv diktatora Pinocheta vratili u svoju domovinu kako bi primijenili stečeno znanje u praksi. Najviše zahvaljujući njima Čile je u vrlo kratkom vremenu uspio doživjeti veliki ekonomski procvat.
Svjetsko nogometno prvenstvo odigrano prošlog ljeta u Rusiji pokazalo je ponovno na jedan drugi način doprinos dijaspore zemlji svog porijekla. Naime, velik broj nacionalnih momčadi imao je u svojim sastavima članove dijaspore. Najbolji je primjer nacionalna momčad Hrvatske, jedna od finalista prvenstva, čiji su tim sačinjavale dvije trećine igrača rođenih izvan Republike Hrvatske. Ovi primjeri na najbolji način manifestiraju s jedne strane snagu i moć dijaspore, a s druge strane njezin potencijal i ulogu koju ona može imati u razvojnoj strategiji zemalja svog porijekla.
Nakon sloma i nestanka komunizma, raspada bivšeg SSSR i stvaranja novih ili obnove starih demokratskih država u jugoistočnoj Europi, u posljednjih nekoliko godina svjedočimo odlasku milijuna građana Poljske, Bugarske, Rumunjske, Hrvatske i ostalih država bivše Jugoslavije, Grčke i drugih, u razvijene zapadne demokratske zemlje svijeta.
Suočene s novonastalim prilikama, države su preko noći bile prisiljene osmisliti državne strategije, različite programe kooperacije usmjerene prema svojim dijasporama, umjesto da se postave kao patroni iseljenicima, što većina država radi.
Dijaspora danas može igrati još važniju ulogu nego prije u izgradnji mosta između nje i domovine.
Vijeće europske parlamentarne skupštine (Parliamentary Assembly Council of Europe), usvojilo je 2015. godine Rezoluciju 2043, koja nosi naslov Democratic participation for migrant diasporas. Između ostalog, rezolucija predlaže da njezini članovi usvoje programe koji će uključiti pripadnike dijaspore u politički život, preispitaju državne zakone kako bi članovi dijaspore u svojim zemljama porijekla dobili poseban položaj i pomognu proces povratka gdje je on moguć te promoviraju doprinos članova dijaspore njihovim zemljama porijekla korištenjem njihova znanja, školovanja i iskustva.
Predložene teme konferencije
1. Odnosi dijaspora – vlada
2. Državna politika i praksa prema dijaspori
3. Povratak iseljenika i njihova integracija u zemlju porijekla – uspjeh ili promašaj
4. Direktna ulaganja dijaspore
5. Utjecaj dijaspore na domovinu ili zemlju porijekla
6. Iseljenički turizam
7. Dijaspora u međunarodnim odnosima
8. Dijaspora kao čimbenik sigurnosti
9. Dijaspora – mediji, radioprogrami, novine i publikacije
10. Iseljenička književnost.
