Hrvati u Srbiji veoma budno i s puno pozornosti prate sva događanja vezana za pristupne pregovore Srbije za ulazak u EU. Svjesni su, kako i sami kažu, da su pregovori službenog Beograda za pristupanje EU vjerojatno posljednja prilika da se njihov položaj popravi i uredi kako treba.
Građani drugog reda
"Mi žarko želimo da Srbija uđe u EU jer smo svjesni da će na taj način na razne načine profitirati i pripadnici hrvatske manjine koji i danas ovdje žive. Naime, mislimo kako će ti pregovori postaviti mnoge stvari na svoje mjesto i da Hrvati u Srbiji neće više biti 'građani drugoga reda', odnosno, da će se kroz razna poglavlja riješiti i mnoga pitanja i problemi koji nas pogađaju", kaže predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini Tomislav Žigmanov.
Govoreći o položaju Hrvata u Srbiji, ističe da je prisutan niz problema počevši od onih koji ih onemogućavaju u procesu donošenja odluka, preko onih u obrazovanju, razmjernoj zastupljenosti u javnoj upravi pa sve do pitanja vezanih za informiranje, službenu uporabu jezika i pisma… Predstavnici Hrvata kontinuirano iskazuju i spremnost da sudjeluju u rješavanju problema.
"Nažalost, do sada je bilo malo sluha za to. Zato mislimo da pristupne pregovore Srbije treba iskoristiti na najbolji mogući način i uvjetovati rješavanje svih ovih problema", ističe Žigmanov.
Za ratnih godina Hrvati su tjerani iz svojih domova, doživljavali su prijetnje, fizičke napade, maltretiranja na ulici, a zabilježeno je i nekoliko ubojstava.
"Sve to dovelo je do znatnog iseljavanja Hrvata iz Srbije. Neka su sela, poput Hrtkovaca i Kukujevaca, gotovo etnički očišćena. Na sreću, danas takvih incidenata nema iako se i dalje sporadično događaju napadi, poput onoga nedavno na katoličkog svećenika u Baču ili paljenja hrvatske državne zastave", dodaje Žigmanov.
Član izvršnog odbora pri Hrvatskom nacionalnom vijeću Željko Pakledinac, koji živi u Vajskoj, kaže da i danas Hrvati napuštaju svoje domove u Srbiji, ali kako je sada razlog tome prije svega ekonomski.
Hrvatske putovnice na cijeni
"Nema posla, a ako si Hrvat, onda ga je još manje. Odlaze i Hrvati, ali i Srbi i svi drugi. Stoga su hrvatske i mađarske putovnice na iznimnoj cijeni. Hrvati nemaju svoga predstavnika u skupštini i u lokalnoj samoupravi. Nema ih na mjestima ravnatelja škola, čelnim mjestima u javnim poduzećima, policiji...", dodaje Pakledinac.
Upozorava i da se malo ulaže u obnovu infrastrukture u selima u kojima žive Hrvati.
Prema službenim podacima, na području Srbije 1991. živjelo je više od 74.000 Hrvata. Danas, 25 godina kasnije, broj Hrvata u Srbiji pao je, prema službenim podacima, na 47.033.
Žele li Srbi u EU, toga si moraju biti svjesni,da ih jedino dobri susjedski odnosi spašavaju od geta i samće.