"Želimo jedinstvo hrvatskoga naroda gdje god živio, to je naša ključna zadaća", izjavio je premijer Andrej Plenković na  konstituirajućoj  sjednici 2. saziva Savjeta Vlade RH za Hrvate izvan RH, koja se održava u Zagrebu.  Dodao je kako je Vlada Republike Hrvatske odlučna rješavati sve otvorena pitanja koja koče razvoj međusobnih odnosa. To su prije svega: stjecanje hrvatskog državljanstva, ostvarenje biračkog prava te poboljšanje suradnje u području kulture, obrazovanja, očuvanja i njegovanja hrvatskog jezika i naše zajedničke povijesne i kulturne baštine.

2

Jačanje suradnje

Konstituirajuća sjednica 2. saziva Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske

Zvonko Milas, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, naglasio je kako je Savjet osnovan kako bi se svake godine okupili, ali i razmotrili gdje stojimo " Važno je vidjeti kakav je status hrvatskog naroda u domovini i svijetu i kada to učinimo, donijet ćemo zaključak o tome što želimo postići u sljedećem razdoblju“ poručio je državni tajnik Milas. U nastavku sjednice izabrani su predsjednik i potpredsjednici Savjeta.

Ivan Grbešić, pripadnik druge generacije hrvatskog iseljeništva u Kanadi, izabran je za predsjednika 2. Saziva Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan RH. Grbešić je zahvalio na ukazanom povjerenju te istaknuo kako će rezultati, odnosno unapređenje odnosa Domovine i Hrvata izvan RH biti mogući tek ako se svi okupljeni danas zajednički prihvate posla i sve svoje snage usmjere na zajednički cilj. „Važno je zajedništvo, suradnja i strpljenje“, poručio je Grbešić.

Miljana Glamuzina izabrana je za potpredsjednicu  Savjeta – predstavnicu  hrvatskog naroda u BiH. „Vjerujem da ćemo radom učiniti da naše zajedništvo bude čvršće, a suradnja svih Hrvata, ma gdje živjeli, jača“, poručila je Glamuzina.

Ivan Gugan iz Mađarske izabran je za potpredsjednika Savjeta / predstavnika hrvatske manjine. „Vjerujem da ćemo zajedničkim zalaganjem, trudom i radom pridonijeti poboljšanju položaja hrvatske manjine, ali i uopće Hrvata izvan RH“, rekao je Gugan.

Luka Budak iz Australije izabran je za potpredsjednika Savjeta / predstavnik hrvatskog iseljeništva iz prekooceanskih zemalja „Očuvanje hrvatskog jezika i hrvatskog identiteta u svijetu primarna je zadaća i cilj koji se predstavlja za sve nas koji živimo miljama daleko. Napokon imamo i razumijevanje i potporu za naše napore i iz domovine“, rekao je Budak.

Ruža Studer Babić iz Švicarske izabrana je za potpredsjednicu Savjeta / pripadnicu hrvatskog iseljeništva iz europskih zemalja. „ Uz iskrenu želju, sigurna sam da ćemo svi ovdje okupljeni maksimalno raditi u časnoj zadaći povezivanja Domovine i Hrvata izvan RH“, rekla je Studer.

Uz izbor predsjednika i potpredsjednika 2. saziva Savjeta, na sjednici će se razmatrati mogućnosti unapređenja i jačanja suradnje na gospodarskom, znanstvenom, kulturnom i svim drugim poljima između Republike Hrvatske i Hrvata koji žive izvan njezinih granica. Poseban naglasak bit će stavljen na dio vezan uz mogućnosti unapređenja sustava učenja hrvatskog jezika za Hrvate izvan Republike Hrvatske, mogućnost suradnje u sklopu EU fondova, postupak dobivanja državljanstva i druga statusna pitanja. Tijekom prvog dana rada Savjeta članovima će se obratiti Andrej Plenković, predsjednik Vlade Republike Hrvatske.

Vlada Republike Hrvatske, na sjednici održanoj 7. rujna 2017. donijela je  Odluku o osnivanju i imenovanju članova Savjeta. Savjet čine predstavnici hrvatskih zajednica iz cijelog svijeta koji s predstavnicima državnih tijela i institucija, Katoličke crkve i organizacija civilnog društva u domovini imaju zadaću pomagati hrvatskoj Vladi u kreiranju i provedbi politike, aktivnosti i programa u odnosu na Hrvate izvan Republike Hrvatske.

Članovi Savjeta iz reda pripadnika Hrvata izvan Republike Hrvatske predstavnici su udruga, organizacija i institucija Hrvata izvan Republike Hrvatske. To su osobe koje su uvažene u sredinama u kojima žive, angažirane na očuvanju i jačanju hrvatskog identiteta svojih zajednica i na unapređenju odnosa sa svojom domovinom. Imenovani su na prijedlog hrvatskih zajednica iz država iz kojih dolaze, na mandat od četiri godine (članovi Savjeta ne primaju nikakvu novčanu naknadu za svoj rad).

Zastupljenost Hrvata izvan Republike Hrvatske u Savjetu Vlade RH određena je sukladno brojnosti i značaju Hrvata u dotičnoj državi, aktivnosti i povezanosti zajednice s Republikom Hrvatskom, kao i radu na afirmaciji ugleda i interesa Republike Hrvatske. Tako Hrvati u BiH imaju 9, hrvatska manjina u europskim i susjednim zemljama 17, a hrvatsko iseljeništvo – 29 predstavnika. Članovi Savjeta po položaju su predstavnici državnih tijela i institucija u RH.

2

sa suzama i ponosom

Tisuće kanadskih Hrvata dočekalo branitelje i gradonačelnika Penavu

2

Petrov novi dom

Kako su Hrvati u Chicagu već početkom 20. stoljeća imali vlastite zgrade

USUSRET BOŽIĆU

Ministar Pavić oduševljen hrvatskim Božićnim koncertom u Beču

Prevaranti imaju novu metodu varanja: “Odmah sam shvatila da je nešto čudno”