100. obljetnica smrti

Zdenka Weber oduševila Bečane izlaganjem 'Claude Debussy i hrvatska glazba'

Foto: Snježana Herek
1/5
03.12.2018.
u 09:59

Dr. sc. Zdenka Weber doktorirala je 1985. godine na francuskoj Sorboni upravo na temu "Recepcije glazbe Claudea Debussyja u Hrvatskoj". Time je jasniji njezin zaključak bečkog predavanja kako je Debussy "tema bez dna za spoznaje o njegovu radu"

"Claude Debussy i hrvatska glazba" naziv je predavanja koje je u veleposlanstvu Republike Hrvatske u Beču na njemačkom jeziku održala muzikologinja i diplomatkinja u mirovini dr. sc. Zdenka Weber, kojim je oduševila prisutne Hrvate i njihove austrijske prijatelje. Neki od njih zahvalili su predavačici na obnovi sjećanja na ovog diljem svijeta poznatog francuskog skladatelja iznimnog nadahnuća, čija je glazba čak i nakon cijelog stoljeća ostala zagonetna i očaravajuća, a drugi na novim saznanjima iz Debussyjeva životopisa, privatnog života i bogatog te raznolikog stvaralačkog opusa. 

Goste je uvodno pozdravio Domagoj Marić, nadležan za kulturu u hrvatskom veleposlanstvu, istaknuvši kako je povod predavanja obilježavanje 100. obljetnice smrti francuskog skladatelja Claudea Debussyja (1862. – 1918.) i 100. obljetnice završetka Prvog svjetskog rata.

Svečani glazbeni okvir predavanju dala je mlada hrvatska sopranistica na studiju solo pjevanja u Beču, Varaždinka Lucija Spevec, uz pratnju Bečanima dobro poznatog pijanista i glazbenog pedagoga, Zagrepčanina Hrvoja Jugovića.

"Achille-Claude Debussy nije samo jedan od najznačajnijih francuskih skladatelja i najistaknutijih impresionista nego je i središnja figura europske glazbe na prijelazu 19. u 20. stoljeće", napomenula je dr. Weber, istaknuvši kako je Debussyjev upečatljivi glazbeni izričaj i stil imao utjecaj na gotovo svakog većeg skladatelja 20. stoljeća, pa tako i na hrvatske umjetnike.

"Prvenstveno se to vidi u djelima hrvatskih glazbenih umjetnika poput Petra Dumičića, Dragana Plamenca, Blagoje Berse, Božidara Kunca", otkrila je predavačica, podsjetivši kako je Debussyjeva jedina opera "Pelej i Melisanda" nastala kao rezultat skladateljeva protivljenja vagnerijanskoj operi, izvedena prvi put u Zagrebu 1922. godine.

Na kraju predavanja dr. Weber predstavila je Bečanima hrvatskog skladatelja i dirigenta Splićanina Josipa Hatzea (1879. – 1959.), djelomično i Debussyjeva suvremenika. Predavanje je završilo Hatzeovom "Serenadom" u dojmljivoj izvedbi sopranistice Spevec.

"Sretna sam što sam imala prilike ovo predavanje nakon Pariza na francuskom jeziku, Zagreba i Osijeka na hrvatskom, održati i u Beču na njemačkom jeziku, i to upravo u hrvatskom veleposlanstvu u kojem sam kao diplomatkinja radila četiri godine", naglasila je dr. Weber. "Govorila sam o ulasku Debussyjeve glazbe u hrvatsku glazbenu kulturu kod skladatelja i interpreta te utjecaju koji su impresionistički glazbeni elementi imali na hrvatske skladatelje. Zato cijelo vrijeme govorimo o dvije glavne skupine skladatelja, jednima koji su izravno preuzimali te utjecaje i elemente i drugima koji su dolazili do skladateljskih i harmonijskih sloboda zahvaljujući upravo hrvatskom folkloru". 

Istaknula je kako je iz svega navedenog vidljivo da je hrvatska glazba između dva svjetska rata "imala mogućnost autohtonog razvoja, zahvaljujući ponajprije hrvatskom folkloru".

Dr. sc. Zdenka Weber doktorirala je 1985. godine na francuskoj Sorboni upravo na temu "Recepcije glazbe Claudea Debussyja u Hrvatskoj". Time je jasniji njezin zaključak bečkog predavanja kako je Debussy "tema bez dna za spoznaje o njegovu radu".

Predavanje je organiziralo Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske u suradnji s hrvatskim veleposlanstvom u Austriji.

Komentara 1

JI
JillHarris
12:44 04.12.2018.

Napravit cu 86 dolara za sat od kuce. Bio sam šokiran kad je moj susjed rekao da je prosjek 95 dolara, ali vidim kako to sada radi. Osjecam se toliko slobode sada kad sam ja vlastiti šef. posjetiti==========>>>>>> www.WebJob33.Com

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije