Dvodnevna međunarodna konferencija "Dijaspora i domovina", na kojoj je upozoreno na važnost iseljeništva za razvoj Hrvatske te čimbenika prepoznatljivosti i brendiranja zemlje, počela je u četvrtak u Zagrebu.
Iznoseći stav predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović kako je iseljeništvo ključna tema za opstanak hrvatske države i naroda, njezina izaslanica Mirjana Hrga rekla je kako o tome govori i podatak da više Hrvata živi u inozemstvu nego u zemlji: "Još cijela jedna Hrvatska postoji izvan Hrvatske".
Navela je i da Grabar-Kitarović drži da je to upravo neoprostivo neiskorišteni kapital za zemlju i pravo bogatstvo iz kojeg bi, relativno mlada i samostalna država, trebala crpiti svoje bogatstvo.
Podsjetivši kako je predsjednica Republike prije nekoliko godina predlagala osnivanje ministarstva za demografiju što tada nije naišlo na "plodno tlo", Hrga je naglasila i da će Grabar-Kitarović i dalje ustrajati na osnivanju posebnog državnog tijela koje bi se bavilo pitanjima iseljeništva i useljavanja.
Iznoseći podatak da se godišnje putem doznaka u Hrvatsku "slije" 15,5 milijardi kuna, Hrga je napomenula da je to više od svih stranih ulaganja godišnje u našu zemlju.
Naglasivši veliku važnost uloge dijaspore u stvaranju hrvatske države, državni tajnik u Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas podsjetio je kako nema hrvatske zajednice u svijetu u kojoj se nije skupljala pomoć ili politički lobiralo za to.
"Hrvati diljem svijeta moraju brinuti i o Hrvatima u Republici Hrvatskoj, i u Bosni i Hercegovini, ali i obratno. Moramo imati zajedničke vrijednosti po kojima se prepoznajemo kao pripadnici jednog naroda", dodao je Milas.
Smatra i kako je zadatak države da svojim mjerama i aktivnostima promiče hrvatski identitet u zajednicama diljem svijeta te da Hrvati izvan zemlje budu obuhvaćeni svim državnim strategijama. Također, Milas je i za olakšavanje povratka, dolaska na školovanje ili otvaranja posla u našoj zemlji Hrvatima u iseljeništvu istaknuo i važnost donošenja novog zakona o stjecanju hrvatskog državljanstva
Predsjednik saborskog Odbora za Hrvate izvan Republike Hrvatske Božo Ljubić napomenuo je da Hrvatska, iza Irske, ima relativno najveću dijasporu koja je nastajala u različitim povijesnim periodima i iz različitih razloga. Naglasivši i da je i prije nego je postala samostalna država uviđala važnost komunikacije s Hrvatima u iseljeništvu.
Predsjednik Programsko-organizacijskog odbora konferencije Marin Sopta izjavio je kako danas oko 260 milijuna ljudi živi izvan svoje zemlje rođenja i godišnje zemljama porijekla šalju 625 milijardi dolara doznaka, što pokazuje i važnost dijaspore u odnosu između domovine i iseljeništva.
Također, zbog procesa globalizacije drastično se "preko noći" promijenila i uloga, značaj i utjecaj dijaspore.
"Dijaspora nije više samo beznačajni čimbenik u odnosima sa svojim domovinama, nego je i dijaspora u međunarodnim odnosima postala vrlo važan čimbenik", poručio je Sopta.
Nažalost doprinos dijaspore stvaranju Hrvatske je u nekim od najštetnijih stavova, ideologija i rješenja koje je prilično dobro utjelovio G Šušak. Nije čudo da je isti i od suda UN-a označen kao zločinac.