U ponedjeljak je u Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Republike Hrvatske održana prva sjednica Povjerenstva za pitanje statusa Hrvata u Republici Sloveniji.
Unatoč tome što pripadnici hrvatskog naroda stoljećima žive na području Bele Krajine, slovenskog dijela Istre i u Pomurju, Republika Slovenija tamošnjim Hrvatima zasad ne priznaje nikakav status.
Kako bi se pomoglo našim sunarodnjacima u razmatranju brojnih pitanja vezanih uz očuvanje i razvijanje njihova hrvatskoga identiteta, Središnji državni ured osnovao je Povjerenstvo koje se sastoji od predstavnika Hrvata u Sloveniji te predstavnika hrvatskih institucija: Ministarstva vanjskih i europskih poslova, Ministarstva znanosti i obrazovanja, Ministarstva kulture i Središnjeg državnog ureda.
Na svojoj prvoj sjednici, uz ostala pitanja, Povjerenstvo se bavilo pitanjem Prijedloga zakona o ostvarivanju kolektivnih kulturnih prava nacionalnih zajednica pripadnika naroda bivše SFRJ u Republici Sloveniji, koji je Savez hrvatskih društava u Sloveniji zaprimio od predsjednika Odbora za kulturu Državnog zbora Republike Slovenije, a koji je žurno upućen na usvajanje u parlamentarnu proceduru.
Za Hrvate u Republici Sloveniji ovaj Prijedlog Zakona ima nekoliko nedostataka, no najveći je taj što im se i dalje ne priznaje status nacionalne manjine te se tako odriče autohtonost hrvatskog naroda u ranije navedenim područjima Slovenije, a samim time i dalje neće imati prava koja uživaju dvije priznate nacionalne manjine u Republici Sloveniji, Mađari i Talijani.
Predsjednik Povjerenstva, državni tajnik Zvonko Milas uvjeren je da će osnivanje i rad Povjerenstva donijeti pozitivne pomake, da će se bolje koordinirati postojeće aktivnosti i osmisliti nove te da će se poboljšati komunikacija nadležnih hrvatskih institucija s Hrvatima u Sloveniji.
Predstavnici Hrvata iz Slovenije Đanino Kutnjak i Marko Mandir izrazili su svoje zadovoljstvo osnivanjem Povjerenstva, zahvalili su na potpori hrvatskih institucija te su istaknuli važnost dobivanja stručne pomoći u rješavanju pojedinih pitanja.
Svi članovi Povjerenstva suglasni su da treba intenzivirati komunikaciju te učiniti dodatne napore kako bi u dogledno vrijeme bili vidljivi konkretni pomaci u položaju i statusu Hrvata u Republici Sloveniji.
Priznati nacionalne manjine u nekoj državi je dobra stvar. Ali to treba raditi na bazi reciprociteta. Npr. kakva prava i status ima naša manjina u nekoj zemlji, takva prava i status treba imati nacionalna manjina te države u Hrvatskoj. I tu je priči kraj. Ako slovenci nisu otvorili status nacionalne manjine u Sloveniji, onda nipošto takav status ne može imati slovenska nacionalna manjina u Hrvatskoj. A kada će se to dogoditi? E, to je stvar bilateralnih sporazuma.