U petak

Rudanu i Đikiću bit će dodijeljeni počasni doktorati

Ivan Đikić
Duško Marušić/PIXSELL
12.06.2019.
u 12:36

Riječ je o dvojici naših izuzetnih znanstvenika s velikim međunarodnim uspjesima

Do Večernjeg lista stigla je informacija kako će Sveučilište u Splitu ovog petka, 14. lipnja, upravo prigodom Dana Sveučilišta u Splitu dodijeliti počasne doktorate dvama našima uglednim znanstvenicima, prof. dr. sc. Igoru Rudanu te prof. dr. sc. Ivanu Đikiću. Ništa ne može biti logičnije od te odluke s obzirom na to da su i jedan i drugi dugo vremena radili na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Splitu te su i dalje njegovi suradnici. A k tome se doista radi o dvojici naših izuzetnih znanstvenika s velikim međunarodnim uspjesima.

"Točno je da će Sveučilište u Splitu dodijeliti počasni doktorat znanstvenicima Igoru Rudanu i Ivanu Đikiću. Odluku o tome donio je Senat Sveučilišta na svojoj sjednici 30. svibnja 2019. godine. Inicijativu da se upravo spomenutim znanstvenicima dodijeli počasni doktorat, kako za njihovo iznimno znanstveno stvaralaštvo, tako i za doprinos promociji našeg Sveučilišta, dao je Medicinski fakultet čiji su oni aktivni suradnici, a inicijativu su podržali Prirodoslovno-matematički fakultet i Sveučilišni odjel za zdravstvene studije. Mjerodavno tročlano stručno povjerenstvo zaključilo je da su u konkretnom slučaju ispunjene sve pretpostavke za dodjelu počasnog doktorata te preporučilo Senatu da donese spomenutu odluku", potvrdio nam je odluku Sveučilišta u Splitu izv. prof. dr. sc. Željko Radić, prorektor za pravne poslove i razvoj ljudskih potencijala Sveučilišta u Splitu.

Podsjetimo, prof. Đikić u suradnji je s Medicinskim fakultetom Sveučilišta u Splitu osnovao Laboratorij za onkologiju na Fakultetu kojeg je prof. Đikić i vodio u sklopu Katedre za imunologiju i medicinsku genetiku. Katedru je na Medicinskom fakultetu prof. Đikić držao 15 godina. Prof. dr. sc. Igor Rudan danas je članom Kraljevskog društva u Edinburghu, a na Sveučilištu u Splitu osnovao je Hrvatski Centar za Globalno Zdravlje – HCGZ. Pokrenuo je i jedan od najvećih znanstvenih projekata na ovim prostorima – hrvatsku biobanku "10001 Dalmatinac". 

Zahvaljujući tom projektu i suradnji s ostalim biobankama Europe i SAD-a, do danas je pronađena biomedicinska uloga za više od 2000 ljudskih gena. Za Večernji list rekao je kako je Sveučilište u Splitu zahvaljujući prilično velikom broju angažiranih ljudi, od kojih je svatko značajno pridonio na svoj način, danas dobio svjetski prepoznato sveučilište. 

"Drago mi je što sam i osobno mogao pridonijeti znanstvenom razvoju Sveučilišta projektom '10001 Dalmatinac', zajedno s prof. dr. Ozrenom Polašekom i prof. dr. Ivanom Kolčić, i što smo to učinili u isto vrijeme kada su velik doprinos imali i prof. dr. Ivan Đikić s prof. dr. Janošom Terzićem, kao i fizičari povezani s CERN-om poput prof. dr. Ivice Puljka i prof. dr. Nikole Godinovića. Kampus u Splitu izgleda vrlo atraktivno i mnogi bi studenti iz inozemstva bili zainteresirani za tamošnje studiranje, što se vidi i iz uspješne inicijative engleskog studija na medicini. Čestitam i prof. dr. Draganu Ljutiću, novom rektoru Sveučilišta u Splitu, kao i svim bivšim rektorima, i mislim kako treba pozitivno reagirati na njegovu gestu da pozove znanstvenike iz inozemstva na suradnju sa Sveučilištem. Meni je osobno to Sveučilište posebno drago, uvijek sam mu bio i ostao prijatelj, a barem 30 znanstvenika i znanstvenica iz Splita educiralo se tijekom prošlih 20 godina na Sveučilištu u Edinburghu zahvaljujući našoj trajnoj suradnji. Doista sam ponosan na rezultate koje ovo sveučilište postiže na svjetskim rang-listama. Naredne prilike za rast Splita na svjetskim ljestvicama su da oko 25 posto upisanih studenata bude inozemno, da oko deset posto nastavnika bude inozemno, da se pokrenu barem neke zajedničke aktivnosti s industrijom, možda i turističkom, te da oko 35 posto studenata budu postdiplomci, ali i da se barem deset znanstvenih grupa iz Splita čvrsto umreži u velike europske i svjetske znanstvene suradnje. To ne bi smjeli biti nerealni idući ciljevi, a njihovo bi ostvarenje moglo učiniti Split najboljim sveučilištem s područja bivše države na svjetskim rang-listama danas. To bi bio rezultat koji se još prije samo deset godina činio nemogućim, ali zahvaljujući doprinosu velikog broja ljudi, možda ovaj cilj i nije nerealan, ali samo uz snažno otvaranje prema inozemstvu i punu podršku onim rijetkim grupama koje su međunarodno konkurentne", prokomentirao je odluku Sveučilišta u Splitu prof. Rudan.

Prof. Đikić, istaknuvši izrazitu zahvalnost kolegama na medicinskom fakultetu na nominaciji te vodstvu i članovima Splitskog Sveučilišta na dodjeli ovog velikog priznanja. 

"Užitak će biti ponovo u Splitu. Drago mi je da je dodjela počasnih doktorata na Sveučilištu u Splitu fokusirana na znanstvene i obrazovne kvalitete kandidata i čast mi je biti u društvu profesora Rudana, Gitmana i Steindorffa tijekom počasne ceremonije. Ustrajni i požrtvovni znanstveni i obrazovni rad prepoznaje se i cijeni te sam sretan da Splitsko Sveučilište na ovaj način iskazuje zahvalnost za 15 godina mog rada kao profesor i znanstvenik na Medicinskom fakultetu u Splitu", rekao nam je prof. Ivan Đikić.

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije