"Brojni žitelji jugoistočne Europe odlaze u zemlje kao što su Njemačka, Italija i Španjolska. Plaće u njihovim domovinama se povećavaju, ali samo neznatno. Cijela jugoistočna Europa je pogođena. Poduzetnici, stručnjaci i političari od Budimpešte do Atene su zabrinuti. Mladi, dobro obrazovani ljudi koji su upravo atraktivni za tržište rada iseljavaju. Stručnjaci nedostaju na svakom uglu", piše Berliner Zeitung, a prenosi Deutsche Welle.
"Više od dva milijuna Rumunja, prema procjenama vlade u Bukureštu, živi u inozemstvu, većina u Španjolskoj i Italiji. Egzodus u susjedstvu je bio sličan: više od 700 tisuća Bugara je prema službenim navodima iselilo u inozemstvo u okviru EU-a. Iz Hrvatske je, prema podacima Studije Nacionalne banke iz Zagreba samo od 2013. do 2016. godine ukupno 230 tisuća građana iselilo u druge zemlje EU-a. Riječ je o dva posto stanovništva u godini dana. Srbiju je, prema navodima vlade, napustilo 640 tisuća ljudi. Grčku je, nakon teške financijske krize 2010. godine, prema procjenama napustilo najmanje 400 tisuća ljudi, najvećim dijelom mladih", navodi dalje Berliner Zeitung.
Njemačka rješava svoje demografske probleme
List piše kako se čini da politika za Zapadu potiče iseljavanje: "Na vrlo siromašnom Kosovu nedavno je ministar zdravstva Njemačke Jens Spahn posjetio jednu školu u kojoj se obrazuju njegovatelji za odlazak u Njemačku. Ova njemačka škola, koju smatraju pozitivnim primjerom, slovi kao braindrain lokomotiva. Do 30 učenika, koji završe ovu gimnaziju godišnje, će na ponudu dobiti ugovor za doškolovavanje u Njemačkoj. Jedva da se i jedan od njih nakon školovanja vrati u zemlju", piše Berliner Zeitung.
Ovaj list prenosi mišljenje Tade Jurića, politologa s Katoličkog sveučilišta u Zagrebu koji kaže da Njemačka ne treba svoje demografske probleme rješavati useljavanjem iz jugoistočne Europe.
"Smatram da nije fer da Njemačka spašava sebe na račun svih nas", rekao je za Berliner Zeitung.
Regija će iskrvariti
"U zemljama Jugoistoka Europe otkucava demografska tempirana bomba: natalitet uz rijetke iznimke nije viši ili je čak niži nego u Njemačkoj – istodobno mladi masovno odlaze ka Zapadnoj Europi", piše Frankfurter Allgemeine Zeitung u tekstu pod naslovom "Jugoistočna Europa će iskrvariti".
"Njemačka je sve punija. Prošle godine u tu zemlju došlo je oko 400 tisuća osoba više nego što je iselilo. Većina doseljenika, gotovo 290 tisuća, stigla je iz zemalja članica EU-a ili drugih europskih zemalja. Vodeća u statistici je jugoistočna Europa", piše FAZ.
"Glavni razlog priliva iz jugoistočne Europe je posao. Rumunji, Hrvati i Bugari mogu relativno lako doći jer su njihove zemlje članice EU-a i imaju pravo na boravak u bilo kojoj zemlji Unije. Doseljavanje iz preostalih zemalja regije funkcionira drugačije. Iz njih neki u Njemačku dolaze na vlastitu ruku ili preko neformalnih mreža. Drugi bivaju sistematski vrbovani. Već šest godina postoji tzv. 'Triple Win', zajednički program Savezne agencije za rad i Njemačkog društva za međunarodnu suradnju (GIZ). Program je nazvan 'trostruki dobitak', i zbog toga što navodno svim sudionicima donosi korist. GIZ radi s namjerom da njemačkim poslodavcima posreduje kvalificirane njegovatelje prije svega iz Srbije, BiH, Tunisa i Filipina: 'Dok u Njemačkoj nedostaje njegovatelja, kvalificirana radna snaga je u inozemstvu često bez posla. Pri tome poduzeća u Njemačkoj, sami njegovatelji i njihove zemlje porijekla mogu u istoj mjeri profitirati od suradnje', navode u GIZ-u".
"Zvuči razumljivo", piše FAZ. "Ipak nije tako jednostavno. GIZ jamči da surađuje samo sa zemljama u kojima postoji 'višak' dobro obrazovanih njegovatelja. No u jugoistočnoj Europi to odavno više nije slučaj, naprotiv. U brojnim mjestima nedostaje liječnika i njegovatelja. Situacija je iz godine u godinu sve teža", piše Frankfurter Allgemeine Zeitung.
