"Vrijeme je da podmirim stari dug prema svojem velikom učitelju", rekao je poznati i priznati austrijski slavist, znanstvenik i dopisni član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU), prof. dr. Nikola Benčić u Hrvatskom centru u Beču, na promociji monografije "Život, djelo i poslovanje Mate Meršića Miloradića 1850. do 1928.", čiji je autor.
Riječ je o vrijednom povijesno-književnom i znanstvenom djelu kojim autor na zanimljiv i dokumentirani način otkriva povijest i prošlost gradišćanskih Hrvata, kojima i sam pripada. A kad je riječ o dugu koji spominje dr. Benčić, gradišćanskohrvatski književnik i publicist Petar Tyran, koji je promovirao monografiju "Miloradić", istaknuo je kako je ona nevjerojatan dragulj, koji je gradišćanskim Hrvatima darovao autor i to tako da je svoju doktorsku disertaciju s Bečke slavistike iz 1963. godine o Miloradiću znatno proširio i nadopunio, objavivši je u obliku jedinstvene monografije.
"Time je Nikola Benčić ovoga najvećeg pjesnika nekadašnjih zapadnougarskih i današnjih gradišćanskih Hrvata konačno postavio tamo gdje mu je mjesto", napomenuo je Tyran. A mjesto mu je, barem prema onome što se moglo čuti od ljudi iz struke, među jedinstvenim osobama kulturnog, književnog i znanstvenog života gradišćanskih Hrvata, ali i hrvatskog naroda kao cjeline.
Miloradića neki smatraju i prvim hrvatsko-čakavskim dijalektalnim pjesnikom koji je pisao na čakavici, narječju većine tadašnjih zapadnougarskih Hrvata.
Dr. Benčić, govoreći o Miloradićevu životu, posebno je upozorio da je ovaj rođeni Frakanavac kritičkog intelektualnog duha iskazivao "apsolutnu ljubav prema Bogu" i oko pola stoljeća bio seoski župnik u Hrvatskoj Kemlji u Mađarskoj, gdje je 1928. godine i umro.
Uz to što je bio prihvaćen veliki pjesnik gradišćanskih Hrvata i predani svećenik, Mate Meršić Miloradić bio je i poliglot koji je pisao na njemačkom, mađarskom, latinskom i hrvatskom jeziku te znanstvenik. Bavio se i filozofijom, astronomijom, geometrijom, matematikom i fizikom.
Iako je svoja znanstvena djela izdavao u različitim znanstvenim časopisima diljem Europe, njegovo je bogato i raznoliko stvaralaštvo nedovoljno istraženo i djelomično zapostavljeno.
Povijesno-kulturne i znanstvene institucije u Hrvatskoj trebale bi se pozabaviti ovim hrvatskim velikanom koji je s Lijepom Našom njegovao uske veze, znajući već tada da je povezanost s pradomovinom gradišćanskih Hrvata i njegovanje hrvatskog jezika uvjet njihova opstanka, ma gdje oni bili.
Petar Tyran istaknuo je kako čitajući o Mati Meršiću Miloradiću (nadimak Miloradić sam si je nadjenuo kako bi naznačio da mu je milo i rado raditi za svoj hrvatski narod) i njegovu vremenu "kroz prizmu povjesničara, a prije svega i kulturnog čovjeka širokog uma i znanja, poliglota Nikole Benčića" gradišćanski Hrvati mogu bolje razumjeti svoju povijest.
"Tko dosad nije znao, a sada je pročitao Benčićevu knjigu, jasno mu je da mi, gradišćanski Hrvati, našu povijest moramo gledati prije svega iz ugarskog kuta gledanja. Naša povijest izravno je vezana uz tadašnju trijanonsku Ugarsku, a tek 1921. godine Austrija je počela krojiti našu povijest i utjecati na naš – mali roj i broj", priznao je Tyran, napomenuvši kako je to potvrda da Benčićeva monografija "Miloradić" nije samo opis njegova života i djelovanja nego i vrijedna znanstvena knjiga koja otkriva povijest gradišćanskih Hrvata koju bi očito trebalo temeljitije proučavati.
Promociju knjige pratila je sjajno organizirana izložba fotografija iz fundusa dr. Nikole Benčića te izložba knjiga iz fundusa Štefana Zvonarića, obje posvećene Miloradiću, o kojima je govorila tajnica Hrvatskog centra Gabrijela Novak-Karall.Tekst iz "Babina razgovora o Miloradiću" u obliku izmišljenog razgovora seljana iz Hrvatske Kemlje čitao je Franjo Nemeth, predsjednik KUD-a Konoplja u Hrvatskom Kemlju. Glazbeni okvir promociji dao je gradišćanskohrvatski zbor iz Donje Pulje pod vodstvom mag. Jelke Zeichmann-Kočiš, koji je izveo Miloradićeve pjesme. Uglazbio ih je prof. Štefan Kočiš.
