Nema sigurnosti

Blagoslov kuća potvrdio negativan trend

Iseljavanje
Ivica Galović/PIXSELL
23.02.2018.
u 11:09

Kada bi se nastavilo "usporeno curenje" Hrvata iz Bosne i Hercegovine, onda će oni potpuno nestati za 27 godina

Tijekom prošle godine broj katolika u Bosni i Hercegovini, koji su u najvećem broju Hrvati, smanjio se za 13.650, kao rezultat nastavka trenda iseljavanja ljudi i negativnih demografskih kretanja koji su posljedica lošeg stanja u zemlji. Ovi podaci dobiveni su nakon svojevrsnog neslužbenog popisa pučanstva provedenog nakon blagoslova kuća te je utvrđeno kako u BiH početkom 2018. živi 376.591 katolik, čiji broj brzo pada.

Sve četiri biskupije, prema podacima koje je Večernjaku ustupio Katolički tjednik iz Sarajeva, Vrhbosanska, Banjolučka, Mostarsko-duvanjska i Trebinjsko-mrkanska biskupija, zabilježile su negativne rezultate, pri čemu se iz podataka o broju rođenih i umrlih može izračunati kako je ipak najviše ljudi napustilo svoja ognjišta u potrazi za boljim životom. Naime, razlika između umrlih i krštenih iznosi 2279, pa se može zaključiti kako je 11.371 katolik u prošloj godini napustio zemlju. 

Više rođenih u Mostaru 

U prošloj godini ponovno najnegativniji rezultat imala je Vrhbosanska nadbiskupija. U odnosu na 2016., u prošloj godini u ovoj je nadbiskupiji bio 7991 katolik manje. Pritom je zabilježen prirodni pad i iznosi 1856. Prema izračunu, 6135 Hrvata katolika odselilo se iz Vrhbosanske nadbiskupije koja je prošlu godinu zaključila sa 154.720 katolika.

Jedini ohrabrujući podatak jest taj da je u odnosu na godinu prije bilo 27 vjenčanja više. U Banjolučkoj biskupiji je 321 umrli više nego rođeni, a 1029 katolika otišlo je iz ove biskupije. Na kraju godine 30.151 Hrvat katolik živio je na tome području. Mostarsko-duvanjska biskupija jedina je koja je imala neznatno pozitivan prirodni prirast. Tek je deset više osoba kršteno nego što je umrlo. No, na kraju 2017. bilo je 3447 katolika manje nego godinu prije. Ova biskupija sada ima 173.142 katolika. Trebinjsko-mrkanska biskupija na kraju prošle godine imala je 18.578 katolika te je, za razliku od godinu dana prije, u minusu za 832 osobe.

Umrlih je više za 112 od krštenih, a pretpostavlja se kako je 720 Hrvata katolika napustilo ovu biskupiju i BiH. U posljednje tri godine, za 13.650 u 2017., 15.494 u 2016. i 14.559 u 2015., ukupno se broj Hrvata katolika u BiH smanjio za 43.703. Iako se taj negativni trend usporava, kada bi se nastavilo "usporeno curenje" Hrvata iz BiH, onda će oni potpuno nestati za 27 godina. 

Stara nacija 

Vojni biskup Tomo Vukšić godinama prati demografska kretanja te, kao i demograf Stjepan Šterc, poziva na hitno poduzimanje mjera.

"Važno je staviti snažan naglasak na zaustavljanje iseljavanja i podizanje nataliteta. Jednako važno je stvaranje ozračja sigurnosti BiH, kako za pojedince tako i za nacije. U sklopu toga, posebice bi bilo korisno podizanje političke i pravne sigurnosti, koja će pogodovati gospodarskom razvoju", rekao je biskup Vukšić.

Demograf Šterc, koji je pozdravio ostavku Marina Strmote iz hrvatskog Ministarstva demografije zbog lošeg odnosa vlasti, ističe: "Kada smo radili projekcije za RH i BiH, s obzirom na ostale trendove, prirodni pad će sasvim sigurno u Hrvatskoj prijeći 20 tisuća ljudi, a u BiH se približiti na pet tisuća za koju godinu. I kad se napravi elementarna projekcija gubitka ukupnog stanovništva u sljedećih pet do deset godina bez iseljavanja, to su brojke koje moraju uzdrmati svaki ozbiljniji politički sustav, na što se mora reagirati."

Šterc posebno upozorava na iseljavanje mladih ljudi i poziva na akciju: "Ne možemo kao ovce prihvaćati to što želi EU. Moramo štititi svoje strateške interese. Demografija mora postati glavni prioritet Hrvata."

Komentara 2

DU
Deleted user
22:48 23.02.2018.

jedino je Crkva uz narod bila ..i biti ce

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije