„Mala knjižnica“ Društva hrvatskih književnika (DHK) predstavljena je bečkim Hrvatima u hrvatskom veleposlanstvu u Beču. Predstavio ju je njen urednik Ivica Matičević, a o Društvu hrvatskih književnika, njegovim ciljevima i predstojećim obljetnicama i projektima govorio je dopredsjednik DHK Božidar Petrač, kao i tajnica tog Društva književnica Ružica Cindori u svom kratkom osvrtu.
„Mala knjižnica“ obnovljena je 2001. godine i do danas je u njoj izašlo preko 200 naslova u stihu i prozi, što znači 12 do 13 knjiga godišnje ili jedna mjesečno. To je potvrda da je Društvo hrvatskih književnika ne samo najstarija cehovska udruga bogate tradicije nego i bogate edicije u kojoj su nastajale knjige najboljih i najvažnijih hrvatskih, a usudio bi se reći i europskih književnika“, rekao je Matičević dodavši: „Cilj naše Male knjižnice je poticati i objavljivati suvremenu hrvatsku književnu proizvodnju prvenstveno unutar članova našega Društva koje okuplja mnoge važne hrvatske pisce i intelektualce“. Napomenuo je kako godišnje izađe stotinjak romana, ali tek šest do osam drama.
Za financijsku potporu DHK zahvalio je Ministarstvu kulture RH, Gradu Zagrebu te županijama, upozorivši na „teško stanje hrvatske knjige i njeno preživljavanje“.
Na kraju je pročitao pjesmu Borisa Marune „Borci iz Vukovara“, koja je izmamila buran aplauz publike.
„Na pragu smo 120. obljetnice Društva hrvatskih književnika, osnovanog 1910. godine u Zagrebu s ciljem unapređenja hrvatske književnosti odnosno hrvatskog jezika“, rekao je Petrač najavivši nekoliko „visokih i važnih“ obljetnica hrvatske i svjetske literature i kulture koje će DHK obilježiti 2020. i 2021. godine.
„Hrvatska literatura i kultura ne mogu se gledati izolirano. One su također vezane i uz nama bliske Italiju i Austriju“, istaknuo je dodavši kako je 2012. velika 700. obljetnica smrti Dantea Alighierija, koji je obilježio i hrvatsku književnost i kulturu, koju će i DHK prikladno obilježiti.
„Tu je i obljetnica Zrinskog i Frankopana u povodu koje će naše Društvo izdati knjigu u kojoj će biti zabilježeno sve što je u stihu otisnuto o toj dvojici hrvatskih velikana u smislu pjesničke riječi. A isto tako ćemo 2021. odgovarajuće obilježiti i 500. obljetnicu prvotiska Marulićeve Judite“, napomenuo je dopredsjednik DHK-a.
Istaknuvši značaj njegovanja i unapređenja hrvatskog jezika, Božidar Petrač za Večernji list rekao je da će Društvo hrvatskih književnika s Maticom Hrvatskom nastojati raditi na „ponovnoj uspostavi Vijeća za hrvatski jezik koje je već postojalo, ali je iz raznih razloga raspušteno“.
„To je važno kako bi se u Hrvatskoj, ali i izvan njezinih granica sačuvao dignitet hrvatskog jezika“, pojasnio je Petrač. Tajnica DHK-a Cindori je govorila o razvoju Društva i njegovom djelovanju i suradnji s drugim, pa tako i inozemnim institucijama.
„Društvo hrvatskih književnika od 2010. godine član je Europskog vijeća književnika“, rekla je Cindori. Istaknula je kako se aktivnosti Društva odvijaju se ne samo u Zagrebu nego i u osam ostalih ogranaka širom Hrvatske. Upoznala je nazočne s priredbama, skupovima i raznim manifestacijama DHK-a, kao primjerice Zagrebačkim književnim razgovorima koji imaju međunarodni karakter, kao i s brojnim nagradama koje Društvo dodjeljuje svojim članovima za njihova značajna književna ostvarenja i obljetnice.
Goste iz Zagreba uvodno je pozdravila hrvatska veleposlanica u Austriji Vesna Cvjetković koja se na kraju svojega govora dirljivo osvrnula na nedavnu smrt velike hrvatske dramaturginje, kazališne kritičarke i književnice Mani Gotovac.
