Na Hrvatskom katoličkom sveučilištu u Zagrebu jučer je predstavljena knjiga doc. dr. Tade Jurića "Iseljavanje Hrvata u Njemačku. Gubimo li Hrvatsku?" u izdanju Školske knjige.
Nakon pozdravnih govora rektora HKS-a prof. dr. Željka Tanjića i dr. Ante Žužula, uime izdavača Školske knjige, o djelu je govorio recenzent prof. dr. Tihomir Cipek. Dr. Jurić predstavio je filmom svoje istraživanje te obrazložio rezultate.
U knjizi su predstavljeni rezultati prvog empirijskog istraživanja motiva i karakteristika novijih iseljavanja Hrvata u Saveznu Republiku Njemačku. Istraživanje je provedeno u Njemačkoj među hrvatskim iseljenicima koji su iselili u razdoblju od priključenja Hrvatske Europskoj uniji na uzorku od 1200 ispitanika.
Istraživanje je pokazalo da se Hrvati iseljavaju zbog nepravde a ne zbog siromaštva. Upućuju i na jasnu vezu između političke etike, slabih institucija i iseljavanja. Nemoral političkih elita, pravna nesigurnost, nepotizam i korupcija pri vrhu su motiva koji su pridonijeli iseljavanju.
Prema percepciji samih iseljenika, glavni motivi iseljavanja nisu ekonomski. Analiza iseljeničkih stavova pokazala je da hrvatski iseljenici imaju predodžbu da u domovini nisu institucionalizirane vrijednosti radne etike i uopće poštenja te smatraju da se hrvatsko društvo moralno slomilo. Oni koji od takvog stanja dobro žive nisu ni zainteresirani mijenjati ga. Za razliku od prijašnjih vremena, pak "mali hrvatski čovjek" sada ima alternativu i rado napušta gotovo pa kmetsku ulogu koju su mu namijenile tzv. političke i poduzetničke elite.
U isto vrijeme dok se Hrvatska socijalno, moralno i gospodarski lomi, Njemačkoj su hrvatski radnici i više nego dobrodošli jer je cijena integracija Hrvata u njihovo društvo vrlo mala ili nikakva, što pak nije slučaj s useljenicima iz drugih kultura.
"Sa svakim iseljenim Hrvatom zapravo se ne gubi samo socijalni kapital zemlje, mogućnost biološke obnove društva i kapital uložen u obrazovanje iseljenika nego nastaje i visok trošak integracije useljenika koji će doći na njihovo mjesto. Posljedice ovakvog tipa iseljavanja u kojem odlazi vitalno produktivno stanovništvo s kompletnim obiteljima i biološkim i socijalnim potencijalom za obnovu nacije isključivo su negativne i ne donose ništa dobroga. Razmjer ovakvog iseljavanja nije zabilježen nigdje u Europskoj uniji, a rijetko igdje u svijetu u mirnodopskim prilikama. I dok Njemačka usisava radnu snagu iz Hrvatske, odgovor hrvatske države gotovo je nikakav. Migracije nikada nisu interesno neutralne i ne događaju se slučajno nego se proizvode. U BiH svjedočimo vrlo vjerojatno povijesnom odlasku Hrvata s tih prostora nakon kojeg povratka više nema. Zaključno se može reći kako se radi o strateškom pomicanju hrvatskog naroda iz etničkih hrvatskih krajeva u etnički njemačke krajeve. Svjedočimo zapravo velikoj seobi hrvatskog naroda. Iseljenici svojim odlaskom kažnjavaju loše politike i političare, ali – ne htijući to – zapravo i sve koji ostaju", zaključio je dr. Jurić.
Uslijedio je okrugli stol na kojem su sudjelovali prof. dr. Anđelko Akrap, posebni savjetnik za pitanje demografije predsjednice Republike Hrvatske, doc. dr. Marin Strmota s Ekonomskog fakulteta Zagreb, doc. dr. Sanja Klempić Bogadi iz Instituta za migracije i narodnosti, doc. dr. Stjepan Šterc s Hrvatskih studija i doc. dr. Tado Jurić, autor knjige.
Neucinkovita, komplicirana i spora birokracija su definitivno jedan od razloga napustanja domovine . U Hrvatskoj nema pravne sigurnosti, zakoni se mijenjaju toliko cesto da ih cak ni drzavni birokrati pa ni sudci neznaju objasniti . Bez poznanstva , veze ili mita gotovo je nemoguce rijesiti bilo koji zahtjev ili problem. Kad jednom napustite Hrvatsku i postanete iseljenik ,smatraju vas ustasom , zadrtim desnicarom i glasacem HDZ-a, cak i krivcem za propast bivse drzave. Sve dosadasnje vlade i HDZ i SDP snose krivnju zbog ovakvog stanja. Razocaranje je tim vece jer Hrvati i iz vlastite ,tesko izborene drzave moraju napustati rodnu grudu.