Elma Karlowa

Život hrvatske glumice u Njemačkoj: Bila je slavna, a onda sam vidio da održava stubište

Elma Karlowa
Foto: Matica
1/6
12.08.2016.
u 11:11

Bez perspektive i izlaza iz krize, tabletama za spavanje pokušala si je oduzeti život

Nedavno sam u jednoj münchenskoj trgovini starih razglednica naišao na album filmskih glumica i glumaca iz različitih zemalja. Listajući ga zastao sam na fotografiji impresivne ženske ljepote mediteranskog tipa. 

Okrenuvši fotografiju, na njemačkom jeziku zabilježena je djelomična biografija o ikoni naših korijena, u nakladništvu Deutsche Mondial-Gloria. Riječ je o glumici Elmi Karlowoj koja je u sjećanju tek rijetkih ljubitelja filma starije generacije. 

Tko je Elma Karlowa čija je biografija poput dirljivog i tužnog romana? Tadašnji nakladnik navodi nekoliko netočnih podataka, među ostalim da je rođena 12. ožujka 1933. (točno je 1932.) u Zagrebu.

Ova diva, koja potječe iz liječničke i inženjerske obitelji, kod nas se proslavila filmom "Dalmatinsko vjenčanje". 

Karijeru je započela kao 14-godišnjakinja u zagrebačkom Velikom kazalištu, većinom s klasičnim djelima. 

Njemački redatelj Geza von Bolvary otkrio je njezine glumačke sposobnosti i kvalitete te karijeru započinje u zapaženim filmovima "Kabarett", "Kraljica Arene", "Gitare ljubavi", "Ti si pravi", "Studentica Helen Willfeuer", "Student koji prosi", u kojima postiže uspjeh.

"Elma Karlowa je utjelovljenje erotike, rafiniranosti, atraktivnosti, zavodljivosti, zanesena je sportom i u potpunosti je današnji tip žene. Rado jaše, pliva, igra ping-pong, pleše moderno i klasično. Njezina ljubav je posebno izražena prema venecijanskom staklu. Njezini su hobiji lutkice, a adresa joj glasi: München 15. Paul-Heyse-Straße 19", otisnuto je na poleđini fotografije. 

Želeći više saznati o filmskoj glumici koja je tragično preminula prije 12 godina, Zvonimir Tijardović iz Münchena, umirovljeni arhitekt, sin skladatelja Ive Tijardovića, ispričao nam je: "Elma Karlowa je umjetničko ime pod kojim je glumila u njemačkim filmovima. Njezino pravo ime je Selma Karolina Karlovac, a podrijetlom je iz Dubrovnika. Došli smo zajedno iz Zagreba u München 1955. godine. Ja sam tada upisao studij medicine, a Selma je dobila ponudu za filmsku glumačku izobrazbu u Berlinu. Nakon toga se vratila u München i nastavili smo se družiti". 

"Kao 21-godišnjakinja preko noći je postala zvijezda filma i ostvarivala popularnost te veliki novac, kojim je pomagala svoje roditelje u Zagrebu. Lijepo je živjela i vozila luksuzni kabriolet, ne zato što je željela glamur, već su joj to nametali menadžeri filmske mašinerije. Sjećam se zgode 1959. godine, u münchenskom hotelu 'Vier Jahreszeiten'. Za stolom sam sjedio sa Selmom i njezinom glumačkom kolegicom Renate Evert. Hotelski gosti, iznenađeno, više su gledali mene pitajući se tko je taj nepoznati momak u društvu filmskih diva", smješkao se Tijardović i još nam ispričao: "Stjecajem okolnosti, naše druženje je prestalo. Nekoliko godina kasnije poslom sam se zatekao u zgradi u kojoj je Selma živjela i održavala stubište. Začuđen sam je pitao: 'Što radiš ovdje?' Moram priznati, bilo mi je neugodno i šokantno, a njoj isto tako. To više nije bila ona, elegantna i ljepuškasta djevojka koja je u komedijama i operetnim filmovima imala uloge zavodnice i ljubavnice. Ne znam što se s njom događalo?"

Na vrhuncu slave

Na Wikipediji smo saznali da se Selma Karolina Karlovac kod nas afirmirala filmovima "Zastava" koji je sniman davne 1949., zatim "Ciganka" i "Opštinsko dete" iz 1953. Glumila je i u filmu "Kapetan Lesi" 1960. 

Pedesetih godina privlačna ljepotica pozirala je velikom hrvatskom slikaru ženskih akata, prof. Robertu Aueru, pripadniku zagrebačke "šarene škole". 

Šarmantna, uvjerljive glume, cjelovite scenske kreacije, pripadala je među najprivlačnije žene filma i bila je tipična predstavnica njemačkog ekonomskog čuda, kad se poslijeratna filmska industrija razvijala.

Prve njemačke filmove snimala je u Istri gdje je njezina talentiranost došla do potpunog izražaja. Glumeći u zapaženim djelima, lik Elme Karlowe nalazio se na filmskim plakatima i naslovnicama raznolikih europskih medija. 

Nažalost, sredinom šezdesetih godina prošloga stoljeća, na vrhuncu slave, njezin trud i požrtvovnost raspršili su se poput snova. 

Zahvaćena zdravstvenim teškoćama šećerne bolesti, debljinom i depresijom, gubila je uloge na filmu i upadala u krize privatnog života. 

U ljubavnim vezama s proslavljenim njemačkim glumcima Guntherom Philippom i Curdom Jürgensom nije imala sreće. 

Bez perspektive i izlaza iz krize, tabletama za spavanje pokušala si je oduzeti život. 

Filmskim tvrtkama bila je zanimljiva dok su zarađivali na njezinu sjaju i ljepoti, ali nakon što se razboljela ostala je sama, prisiljena na obavljanje raznih poslova, poput onog u restoranu.

Posljednja uloga u Tatortu

Hrabra Karlowa ipak ne posustaje i uspijeva se izboriti za sporedne uloge. 

Do kraja života glumila je u 35 filmova, igrajući s velikanima kao što su David Niven, Gina Lollobrigida, Vico Torriani, Caterina Valente, surađujući sa značajnim redateljima, producentima i snimateljima njemačke filmske industrije. 

Muškarci su se zanosili ljupkom ženom, južnjačkog naglaska, tamne kose, smeđih mačkastih očiju. 

Svoju posljednju ulogu odigrala je u epizodi kultne njemačke krimi-serije "Tatort", pod naslovom "Laura mein Engel" (Laura moj anđele), a koja je prikazana u svibnju 1994. 

Iste godine, 31. prosinca, zauvijek je sklopila oči u Münchenu, u 61. godini života, pod dijagnozom dijabetesa. 

Selma Karolina Karlovac (Elma Karlowa) kremirana je, a njezini posmrtni ostaci počivaju u krugu obitelji u australskom Sydneyu. 

 

Silvano Jelenić
Matica

Komentara 5

PA
pandora
13:55 12.08.2016.

Sve nekak ide dok si zdrav i mlad Bolest i starost idu ruku pod ruku Niko te netreba

AB
abcdefghij
12:32 12.08.2016.

Zalosno.U zivotu ima jako puno uspona i padova.

AN
anticenzura
12:30 12.08.2016.

S tih prostora su poznati u svijetu samo Tito, Tesla, Kusturica, Goran Bregovic i Nina Moric. Za doticnu nesretnicu nikad nitko cuo nije. Balkanci su teski kompleksasi, ne znaju valorizirati sebe, to je njihova najveca boljka. Milsim da je povijest ostavila duboki trag na mentalitetu naroda na tim prostorima. Tudja cizma i podanicki mentalitet. Pa oni ni danas ne znaju valorizirati sebe i svoju zemlju i svoju kulturu. A to mahanje zastavama na coravo nema veze s pameti, to ih jos vise zaglupljuje. Tuga.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije