Ne postoji veliki broj naselja u Vojvodini u kojima žive Hrvati, a koja se mogu podičiti sedmostoljetnom poviješću. Bereg, smješten na lijevoj obali Dunava, 27 kilometara sjeverozapadno od Sombora, to najzapadnije naselje u Srbiji sa svojih oko 900 stanovnika, danas zabrinuto gleda u budućnost, a ponosno na ljude i svoje pothvate iz bogate prošlosti.
Ona je, sudeći prema arhivskim vrelima, započeta 1319. godine kada je Imre Becsei od Petera Boda kupio zemlju na području Berega, no taj feudalac nije mogao "ući u posjed" zemlje jer mu se suprotstavio ratoborni Nikola Treutel.
Hrvatsko katoličko stanovništvo u Bereg se doseljavalo kontinuirano u relativno dugom vremenu i tijekom osmanskog i ugarskog razdoblja. Neki izvori bilježe selidbu stanovnika okolice Klisa u Dalmaciji "na Dunav" 1620. godine, a dokumentirana je selidba šokačkog stanovništva s franjevcima u Podunavlje iz okolice Tuzle 1688. godine.
Od prvog popisa stanovništva u XVIII. do posljednjeg, 2011. godine, selo ostaje dominantno naseljeno Hrvatima. Svoj procvat započinje u poslijeturskoj Austro-Ugarskoj: 1743. sagrađena je današnja župna crkva sv. Mihovila (župa je utemeljena 1503.), a 1752. počela je s radom katolička škola.
Da su se tadašnje vlasti skrbile za jezičnu ravnopravnost na službenoj razini dokazuje Urbanial iz 1770., dokument na hrvatskom jeziku kojim se uređuju odnosi između kućanstava koja su zakupljivala državno zemljište i tijela Dvorske komore. Na kraju XIX. i napose u prva četiri desetljeća XX. stoljeća u Beregu se, pod značajnim utjecajem narodnog preporoda Hrvata u južnoj Ugarskoj, razvio bogat "civilni sektor" katoličkog i hrvatskog obilježja, ne uz blagonaklonost mađarskih prijeratnih, odnosno jugoslavenskih vlasti.
Nakon Prvog svjetskog rata 1925. godine u selu je osnovana podružnica Hrvatske seljačke stranke koja je imala veliki broj pristalica, a od 1929. datira udruga "Seljačka sloga", čiji je današnji nasljedovatelj Hrvatsko kulturno-prosvjetno društvo "Silvije Strahimir Kranjčević", osnovano 1947. godine.
Ova udruga je, uz financijsku potporu Središnjega državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, kupila 2018. godine staru šokačku kuću u Strossmayerovoj ulici br. 14, koja je postala suvremeni centar okupljanja zajednice i čuvanja vrlo bogate etnografske, folklorne, glazbene i pisane baštine bereških Hrvata – svega onoga što oni danas žele dati društvu u kome žive (uz ostalo i u obliku turističke ponude).
Prigodom značajne bereške obljetnice u "Šokačkoj kući" na povijest Berega podsjetio je sadašnje njegove stanovnike prof. Vladimir Nimčević, tijekom kolokvija koji je organizirao Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata 27. srpnja 2019. godine. Sljedeći
dan mjesna hrvatska udruga organizirala je "Mikine dane", smotru tamburaške glazbe u sklopu koje je slavljena misa zahvalnica u župnoj crkvi.
Bereg je društvu u Hrvatskoj i Srbiji dao duhovna zvanja, profesore, inženjere, liječnike, nekoliko doktora znanosti, vrsne tamburaške glazbenike i druge umjetnike, među kojima i velikog pjesnika Antu Jakšića te, u novijem razdoblju, uspješne poslovne ljude.
Danas ovo selo, jedno od triju u Srbiji s većinskim hrvatskim stanovništvom, gubi svoje stanovnike koji s hrvatskom putovnicom, a u potrazi za stabilnijim životnim uvjetima, odlaze u zemlje EU i u njima nastavljaju svoje i živote svojih obitelji.
Marko Tucakov
