On je naime duboko bio potresen nesrećom broda Volturno, kao i tegobama koje su Hrvati podnosili na putu do Amerike pa je nemili događaj dobio mjesto u njegovim Sabranim pripovijestima iz američkog hrvatskog života.
Premda vrlo aktivan u javnom životu hrvatskih iseljenika, Brozović je tek povremeno spominjan u povijesnim i kulturnim pregledima društvenog te političkog djelovanja američkih Hrvata.
Hrvatski biografski leksikon donosi kratku osobnu crticu, ali bez navođenja njegovih djela. Spominje se kako je punih dvadeset godina bio urednik Narodnog lista, najčitanijih hrvatskih iseljeničkih novina u Americi te da je pokrenuo i Hrvatski list.
Ovdje ćemo se zadržati na pripovijesti Put u Ameriku u kojoj Brozović prepričava uzbudljive doživljaje jednog od nekoliko hrvatskih putnika. On se naime, kao i mnogi naši ljudi prije i poslije tog vremena, u potrazi za boljim životom brodom uputio prema Americi.
Siromašniji putnici koji su uglavnom bili iz Hrvatske, u tijesnom i zagušljivom potpalublju na lošoj i jednoličnoj hrani, mučno su preživljavali krstarenje preko velike bare. Dvorana za prehranu bila je ustvari ogromna šupa s nekoliko drvenih stolova sastavljenih od običnih dasaka.
"Svaki od nas sa šalicom je krenuo do kuhinje gdje smo dobili juhu i kruh. Zatim smo ručak donijeli na svoje 'stolove', nijemo se pogledali i pitali: 'Što se to s nama događa?'"
Tijekom putovanja na brodu je buknuo katastrofalan požar! Da nesreća bude veća, dogodio se u olujnoj noći, nedaleko od mjesta gdje je u travnju 1912. godine potonuo Titanic. Već sama žestina oluje kojoj je morao prkositi krcat, ali malen i trošan brod, značila je opasnost.
Osim zadivljujućeg opisa spašavanja putnika s gorućeg plovila, jednako je zanimljivo sjećanje kako su Hrvati krijumčareni do broda u rotterdamskoj luci koji ih je trebao odvesti prema spasonosnom pristaništu s druge strane oceana.
Druga grupa spašenih Hrvata s potonulog Volturna
Prema Brozoviću, od 567-ero putnika, njih 130-ero bili su Hrvati. Unatoč koordiniranoj akciji spašavanja, većina nije preživjela.
Nesreća se dogodila sredinom listopada 1913. godine. Magazin Independent tragediju je nazvao događajem tjedna.
Tužna je to pripovijest koja oslikava jednu epizodu iz povijesti iseljavanja Hrvata u bijeli svijet.
U Hrvatskom biografskom leksikonu zapisano je: "Iako poznat kao novinar i iseljenički pisac, umire u zaboravu i bijedi".
Neka ovaj skroman tekst oživi uspomenu na Stjepka Brozovića.
Branko Hanž
Matica
