Ravensburg i Friedrichshafen

U crkvu uz folklor i tamburaše

Foto: Adolf Polegubić
1/10
26.01.2018.
u 09:34

U zajednicama je i skupina ministranata. Održavaju se ministrantski susreti i izleti. Voditelj zajednice, vlč. Jokić redovito posjećuje bolesnike u bolnicama ili u njihovim kućama. Održava i pripreme za vjenčanja

Hrvatske katoličke zajednice Ravensburg i Friedrichshafen nalaze se u pastoralnom području Baden-Würtemberg I., a djeluju u sklopu Biskupije Rottenburg-Stuttgart. 

Hrvatske katoličke zajednice Rođenja Blažene Djevice Marije u Ravensburgu i sv. Leopolda Bogdana Mandića u Friedrichshafenu imaju od 1500 do 2000 vjernika, a osnovane su novim ustrojem u biskupiji Rottenburg-Stuttgart na području bivše Hrvatske katoličke misije Ravensburg 2006. i 2007.

Hrvatska katolička misija Ravensburg osnovana je 1972. godine. Prije njezina osamostaljenja, pastoralno su na tome području za Hrvate skrbili hrvatski franjevci dušobrižnici iz Stuttgarta koji su povremeno u Ravensburgu služili misna slavlja na hrvatskom jeziku.

Prvi voditelj misije bio je svećenik Porečke i Pulske biskupije vlč. Vladimir Stanišić (1972. – 1975.). Nakon njega, misiju je vodio svećenik Sarajevske nadbiskupije vlč. Marijan Kopić (1975. – 1978.) uz pomoć dušobrižnika svećenika te nadbiskupije vlč. Ilije Krištića (1975. – 1978.). 

Godine 1978. vodstvo misije preuzimaju isusovci – o. Adam Periškić (1978. – 1982.) uz pomoć dušobrižnika o. Antuna Königa (1978. – 1996.). Potom je misiju vodio o. Petar Mijić (1982. – 1992.) kojeg je na toj službi zamijenio o. Dragan Majić (1992. – 1993.) u vrijeme kada je na području misije bilo mnogo izbjeglica iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine. 

Od 1993. do 2000. misiju je vodio o. Petar Sabolić uz pomoć dušobrižnika o. Željka Batinića, o. Stjepana Harjača i o. Josipa Belinića. 

Od jeseni 2000. na mjesto voditelja dolazi svećenik Đakovačke i Srijemske biskupije, sada Đakovačko-osječke nadbiskupije, vlč. Ilija Jokić, koji je prethodno pet godina djelovao u Hrvatskoj katoličkoj misiji Adelaide u južnoj Australiji. 

Kao stalni đakon u misiji je djelovao Tomo Jakšeković (1972. – 2007.), a kao tajnica Ivanka Jakšeković. Kao pastoralni suradnici djelovali su: Milan Češljarević (1976. – 1979.) te časne sestre Družbe kćeri Božje ljubavi – s. Kristina Bukal (1986. – 1992.), s. Zorana Prcela (1992. – 1994.) i s. Marinela Garić (1994. – 1997.). U Friedrichshafenu  kao tajnica danas djeluje Ivanka Duspara.

Odlukom mjesnog biskupa dr. Gebharda Fürsta 1. siječnja 2006. utemeljena je Hrvatska katolička zajednica Rođenja Blažene Djevice Marije u Ravensburgu, a godinu dana kasnije i Hrvatska katolička zajednica sv. Leopolda Bogdana Mandića u Friedrichshafenu. Tim dekretima misija je ugašena i nastaju dvije zajednice koje imaju pastoralna vijeća. Od bivših pet zajednica – Ravensburg, Friedrichshafen, Wangen, Isny i Mengen – u kojima su se vjernici okupljali i za koje su svećenici pastoralno skrbili, sada nastaju dvije.

Danas se mise slave svake nedjelje u Ravensburgu u crkvi sv. Jodoka i u Friedrichshafenu u crkvi sv. Nikole, u Mengenu mjesečno, a u Wangenu i Isnyu prema dogovoru. 

Obje hrvatske katoličke zajednice, i u Ravensburgu i u Friedrichshafenu, imaju svoje uredske prostorije. U početku su misijski prostori bili mali, a dolaskom o. Mijića 1984., biskupija je Hrvatima dodijelila veće prostorije u središtu Ravensburga. Ti su se upotrebljavali koristili do 2004. godine. 

Tada su dodijeljeni manji prostori zbog preustroja u biskupiji, kao i zbog mjera štednje. Hrvati s Nijemcima koriste dvorane u župama u čijim se crkvama slave mise na hrvatskom jeziku. Djeca pohađaju vjeronauk s Nijemcima. U početku je bilo drukčije: vjeronauk za hrvatsku djecu držao se u svim mjestima u kojima su se služile mise na hrvatskom jeziku. 

Ipak, u Ravensburgu se posebno drži vjeronauk jedanput mjesečno prije mise. Na njemu se okupe djeca i roditelji. Priprema za prvu pričest, kao i sakrament potvrde, obavlja se s Nijemcima. Ranije su se slavlja sakramenata prve pričesti i potvrde održavala samo za Hrvate. 

Molitvene zajednice postoje u Ravensburgu i Friedrichshafenu, a sastaju se na molitvu krunice, posebno u svibnju i listopadu. Zajednice prigodno organiziraju hodočašća u Rim i Lurd, a odlaze i u svetište Wigratzbad, nedaleko od Ravensburga. U Friedrichshafenu se održavaju mjesečni susreti mladih, gdje je aktivna skupina mladih koja se okuplja povremeno. 

U zajednicama je i skupina ministranata. Održavaju se ministrantski susreti i izleti. Voditelj zajednice, vlč. Jokić redovito posjećuje bolesnike u bolnicama ili u njihovim kućama. Održava i pripreme za vjenčanja. 

Budući supružnici redovito se pripremaju na području zajednica, a sakrament vjenčanja sklapaju uglavnom u domovini. Misna slavlja s Nijemcima se služe na svetkovinu Tijelova. U planu je i zajedničko slavlje dana vjernika drugih materinskih jezika u Ravensburgu i Friedrichshafenu. Zajednice njeguju dobru suradnju sa susjednim hrvatskim zajednicama, ali i njemačkim župama. 

Povremeno se organiziraju proslave za Božić, sv. Nikolu i Majčin dan. Na području današnjih zajednica djeluje folklorna skupina neovisno od zajednica, ali kada zajednice nešto organiziraju, rado sudjeluju u programu. 

U Ravensburgu djeluje manja i veća folklorna skupina "Klas", a u Friedrichshafenu manja i veća folklorna skupina "Velebit" te skupina tamburaša "Biseri". Hrvatska dopunska škola djeluje u Ravensburgu i Friedrichshafenu. U Ravensburgu postoji i Hrvatski klub, a u Friedrichshafenu i Hrvatski športski klub. Posebno su ranije bili aktivni kroz NK Croatia.

Socijalnom djelatnošću bavio se đakon Tomo Jakšeković. Sada se Hrvati, kao i svi drugi, u svezi s tim pitanjima mogu obratiti njemačkim socijalnim službama. Prije su se u Ravensburgu i Friedrichshafenu održavali konzularni dani, a sada su u Singenu.

 

Adolf Polegubić, "Dušobrižništvo za Hrvate u Njemačkoj", Hrvatski dušobrižnički ured – Niz "Diaspora croatica" knj. 24, Frankfurt am Main, 2017.

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije