Dobar posao za BMW

Kako je argentinski Hrvat postao traženi stručnjak u Njemačkoj

Nicolas Jose Ivandić
Foto: Željko Rupić
1/3
23.01.2018.
u 10:13

Njegov otac morao je pobjeći iz Titove Jugoslavije zbog smrtne presude 1945.  U to vrijeme Argentina je dopustila useljavanje velikog broja hrvatskih izbjeglica koje se događalo uz pomoć Međunarodnoga crvenog križa

Razgovarali smo s Nicolasom Joseom Ivandićem, Hrvatom iz Argentine koji danas živi i radi u Njemačkoj. Ivandić je rođen u Buenos Airesu 1959., oženjen je, ima dvoje djece i dvoje unučadi. U Argentini je završio Santa Ana Conservatory, gdje je stekao titulu glazbenog učitelja (smjer piano), 1984. diplomirao je na Fakultetu političkih znanosti i međunarodnih odnosa, a daljnje obrazovanje nastavio je u Španjolskoj (Barcelona) završivši MBA na IESE Business School (1987.). 

Govoreći o svojim korijenima, rekao je da je njegov otac rodom iz Maglaja u Bosni, završio je Geodetski fakultet u Zagrebu, a zatim i Građevinski fakultet u Italiji jer je morao pobjeći iz Titove Jugoslavije zbog smrtne presude 1945.  U to vrijeme Argentina je dopustila useljavanje velikog broja hrvatskih izbjeglica koje se događalo uz pomoć Međunarodnoga crvenog križa. Tako je otac stigao 1948. godine u Argentinu.

Majka je rođena u Podravskoj Slatini, školovala se u Mariboru, neko vrijeme boravila je u Berlinu, 1946. otišla je kod strica u Švicarsku, pješice je preko Alpa došla u Austriju i naposljetku u Italiju (Rim). Nakon nekog vremena, također je stigla u Argentinu i to 1948. i dvije godine kasnije upoznala oca.

Hrvatska župa i Hrvatski dom

Nicolas je treći sin svojih roditelja, ima još dvojicu braće i sestru. Odrastao u Argentini, svoje hrvatsko podrijetlo sačuvao je odlazeći u Hrvatsku župu i družeći se u Hrvatskom domu, a nedjeljom bi uvijek odlazio na hrvatsku misu. Upoznat je i s hrvatskim svećenicima koji su zaslužni za Hrvatsko vjersko središte Sv. Nikola Tavelić (fra Lino Pedišić, fra Marijan Zlovečer) i za Hrvatsku župu Sv. Leopold Mandić (fra Josip Peranić). Stric mu je bio svećenik, drugi brat liječnik, sestra ekonomistica, a otac inženjer zaslužan je za njihovo školovanje u Argentini. Posebno je ponosan na svoga kuma ing. Stjepana Horvata koji je bio rektor Zagrebačkoga sveučilišta od 1944. do 1945. 

U Buenos Airesu Horvat je radio u Vojnome geografskom institutu, pisac je više knjiga na španjolskome, njemačkome i hrvatskome jeziku. Zato je Nicolas Ivandić posjetio zgradu Zagrebačkog sveučilišta, gdje se nalazi slika rektora Horvata.

S radošću govori o hrvatskoj kulturi i jeziku iako njegova djeca ne govore hrvatski, ali potajno se nada kako će s vremenom razviti osjećaj za domovinu svojih predaka. Nicolas je veliki ljubitelj klasične glazbe, tijekom boravka u domovini često posjećuje kazališta i koncertne dvorane. Osim što ga vežu uspomene za domovinu, kao velikom gurmanu najviše mu nedostaju sarma i hrvatske slastice. Ljeti boravi u Istri, veliki je zaljubljenik u ronjenje i s prijateljima istražuje hrvatsko more.

Odlazak u Njemačku

Nakon završenog obrazovanja otišao je u Njemačku (Ludwigshafen) i počeo svoju svjetsku karijeru. Osnivač je i generalni direktor tvrtke mutualGains Solutions GmbH koja se bavi potporom organizaciji za pitanja strateškog upravljanja i zajedničkog pronalaženja rješenja, uključujući pregovaranje i rješavanje sukoba. 

Stekao je bogato iskustvo i razvio opsežnu, dugogodišnju međunarodnu karijeru kao lider u kemijskoj industriji, kako u velikim tvrtkama tako i u srednjim dioničkim društvima. 

Među značajnim su iskustvima razvoj i implementacija interdisciplinarnih funkcija međusektorske strategije za cijeli lanac vrijednosti (аkrilati, najlon, epoksidne smole), implementaciju novih poslovnih modela, razvoj i provedbu inovativnih marketinških koncepata prodaje, kao što su dizajn, paneuropski distribucijski ugovori, iniciranje strateških partnerstva te uspješni pregovori s ključnim kupcima, što je rezultiralo znatnim porastom prodaje i povećanjem profitabilnosti u najkraćemu mogućem roku. 

Ivandić je također sudjelovao kao savjetnik u različitim projektima. U ovom trenutku ističe se njegovo djelovanje kao koautor studije za BMW i istraživanja "Drugi software: IKT kao motor za električna vozila budućnosti" (2010.) i "Digitalna transformacija – kako informacijsko-komunikacijska tehnologija mijenja u osnovi etablirane branše" (2017.).

Čovjek treba biti plodonosan

Pohađao je nekoliko tečajeva "Program on Negotiation" na Harvardu (2000. – 2004.) i zagovornik je mutual gainsa ili consensus buildinga kao pristupa za promicanje suradnje u teškim uvjetima i zajedničkog pronalaženja rješenja u skupinama.

Nedavno je na Ekonomskome institutu u Zagrebu održao dva predavanja na temu "Politika stvaranja vještina" i "Profesionalne poslovne vještine". Dvodnevna predavanja obuhvatila su širok spektar teorijskih i empirijskih pitanja vezanih uz vještine, tehničke promjene i probleme. Ivandić smatra da prije svega čovjek treba biti plodonosan, uvijek treba ostaviti nešto iza sebe.


Naida Šehović

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije