Snežana Voron

Dobila desetke odbijenica, ali čvrsto odlučila liječiti Hrvate i uspjela

Foto: Luka Stanzl/Pixsell
1/2
14.08.2017.
u 08:17

Kako je strancima koji su za život odabrali našu zemlju raditi i poslovati u Hrvatskoj

Prema odluci Vlade, u Hrvatskoj se ove godine legalno može zaposliti točno 9079 stranih radnika.

Pretpostaviti je da je broj stranaca koji rade u našoj zemlji veći od dopuštene kvote jer mnogi se zapošljavaju na crno. Bivše jugoslavenske republike još su dominantan rezervoar iz kojega Hrvatska crpi stranu radnu snagu, no budući da i najbliži susjedi bježe prema Zapadu, posljednjih godina sve popularnije odredište domaćih poslodavaca postaje Ukrajina, posebno za radnike raznih metalskih struka. Poslodavci tvrde da bez obzira na 171 tisuću nezaposlenih na burzi turizmu nedostaje oko dvije tisuće radnika, a slične pritužbe dolaze i iz škverova, s gradilišta, ali i prijevozničkih tvrtki. 

Iz istočnoeuropskih država tradicionalno nam dolaze i sportaši te umjetnici raznih usmjerenja, no posve je sigurno da će u skoroj budućnosti lepeza stranih radnika biti šira i neće stati na europskom prostoru. Pronašli smo neke od njih i objavljujemo njihove priče. Procjenjuje se da Hrvatsku na tjedan napušta oko tisuću radnika, većinom mladih i visokokvalificiranih kojima se otvorilo tržište EU. Lani se u Njemačku odselilo 56 tisuća građana s hrvatskim državljanstvom pa je krajem prošle godine u Njemačkoj živjelo 332.605 naših ljudi, više nego što ih živi u Splitu i Rijeci zajedno. Od 2012. godine broj se hrvatskih državljana u Njemačkoj povećao za 108 tisuća! U godini kad smo ušli u EU (2013.) u svim državama članicama EU živjelo je 335 tisuća hrvatskih državljana, od kojih je oko 286 tisuća bilo u radnoj dobi. Sad ih je toliko samo u Njemačkoj.

Kad je Hrvatska ulazila u EU, Bečki institut za tranzicijske zemlje procijenio je da će u pet godina Hrvatsku napustiti između 166.000 i 217.000 radnika, a po svemu sudeći, bit će ih i više. No, migracija ide i u obrnutom smjeru. Uz 6 tisuća stranaca u Hrvatsku se lani vratilo i oko 8 tisuća domaćih ljudi. Kad je riječ o strancima, jednu trećinu useljenih (2.185) čine državljani EU, bilo da su menadžeri ili kupci nekretnina na Jadranu, dok ostali ‘stranci’ uglavnom dolaze iz BiH.

Dvadeset poslanih molbi za posao u jednom od zagrebačkih domova zdravlja i još triput toliko za hitne službe u Karlovcu, Puli, Koprivnici i Zagrebu. Uz dakako, jednako toliko odbijenica. Rezime je to poslovnog puta liječnice opće medicine Snežane Vorone koja se iz Kijeva u Hrvatsku doselila još prije šest godina u potrazi za poslom.

Došla odmah nakon diplome

– Stigla sam u Zagreb odmah nakon završenog fakulteta. Odradila sam pripravnički staž, 2013. položila stručni ispit i čekala još pola godine do ulaska u Europsku uniju da mi nostrificiraju diplomu – prepričava 30-godišnja liječnica na dobrom hrvatskom jeziku. Unatoč svim preprekama na koje je naišla, bila je odlučna u tome da nađe posao baš u Lijepoj Našoj. U stan u Zagrebu dovela je i supruga, također Ukrajinca.

Sreća joj se napokon nasmiješila 2015. godine kada je dobila posao liječnice na Hitnoj u Čazmi. Prošlog je mjeseca uspjela dobiti i specijalizaciju za otorinolaringologiju pa je Čazmu zamijenila bjelovarskom bolnicom.

– To mi je bilo jako neobično, ali posrećilo mi se jer sam bila jedina osoba koja se prijavila na natječaj – objašnjava nam Snežana, koja je u jednom trenutku pomislila da je najbolje da odustane, spakira kofere i vrati se u Ukrajinu. Premda svaki dan do posla i natrag putuje najmanje dva sata, to joj ne predstavlja problem.

– I moja je majka, također liječnica, prije 15 godina došla u Hrvatsku. U Ukrajini je dosta teža situacija, liječnicima se teško probiti, a otkako je počeo rat na istoku, plaće su im po 100 eura. Sve koji se žale da je ovdje loše, poslala bih na dva tjedna u Ukrajinu pa da vide gdje je bolje – iskreno kaže Snežana Vorona, rodom s Krima.

Smetaju joj ‘rupe’ u zakonu

Ovdje joj se sviđa što je mirno i što je riječ o manjoj državi koja je, kako kaže, na dobroj lokaciji, sličnog jezika i kulture kao i njezina rodna domovina. Za Hrvate pak kaže da su na “prvu” otvoreni, ali i jako sumnjičavi pa prava prijateljstva teško sklapa.

– Mi smo posve otvoreni i normalno nam je da se posjećujemo i kod kuće. Ovdje kad nekoga zoveš doma, moraš ga nagovarati, nitko ne želi – kroz smijeh objašnjava perspektivna liječnica. Smetaju je pak nerazjašnjene točke, odnosno “rupe” u zakonu i nepravda s kojom se više puta susrela.

– Kad želiš nešto napraviti, sustav i institucije ubiju ti želju za time i uopće želju da se razvijaš. Dok sam tražila posao, bilo je ljudi koji su mi govorili da ga ne mogu dobiti ako nisam u nekoj političkoj stranci ili nemam vezu. Sve mi je to bilo jako teško – kazala je Snežana Vorona, zadovoljna što su ti problemi napokon iza nje.

Komentara 1

Avatar gutenabend
gutenabend
15:00 14.08.2017.

Hrvatska vlada provodi veleizdaju, iseljava Hrvate i dopušta dovlačenje stranih radnika kako bi se snizila cijena rada hrvatskog radnika. Pod mač bato.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije