Dinko Tomašić jedan je od najpoznatijih hrvatskih sociologa koji je svoje radove objavljivao u najprestižnijim svjetskim sociološkim časopisima. Njegova najznačajnija, i u Hrvatskoj najzapaženija djela, vezana su uz identitet te političku i društvenu povijest hrvatskoga naroda: "Društveni razvitak Hrvata" (1937.) i "Politički razvitak Hrvata" (1938.). 

Valpovo, 1750. – Budim, 1825.

Upoznajte autora prve arheološke rasprave među Hrvatima

Tomašić je razvijao vlastiti, originalni konceptualni aparat koji se temeljio na kulturnim posebnostima privređivanja i života u jugoistočnoj Europi, kako bi objasnio dosege društvenog i političkog razvitka u Hrvata tijekom dvadesetog stoljeća. 

S obzirom na to da je sociološka perspektiva razvitka naših ljudi često nedostajala tijekom hrvatske povijesti, njegove knjige otvoreno progovaraju u sustavima vrijednosti koji su dominirali među Hrvatima tijekom višestoljetne povijesti, o problemu plemenske kulture, koja je svojstvena području Balkana, kao i snažnim protureformacijskim i antiprosvjetiteljskim tendencijama. Riječ je o klasičnoj, nezaobilaznoj studiji u području sociologije hrvatskog društva. 

Tomašić je u Zagrebu studirao pravo, gdje je 1927. i doktorirao. U Parizu je specijalizirao socijalnu psihologiju i antropologiju. U prvoj polovici tridesetih boravi u Sjedinjenim Američkim Državama i obilazi vodeće sociološke odsjeke na američkim sveučilištima, a 1935. preuzeo je Katedru za sociologiju na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. 

Sredinom Drugog svjetskog rata preselio je u SAD i na Sveučilištu Indiana u Bloomingtonu nastavio akademsku karijeru, objavivši niz knjiga i znanstvenih radova vezanih uz sociologiju međunarodnih odnosa.

Svojim analizama približio je problematiku hrvatskog društva svjetskoj javnosti. Njegovi posmrtni ostaci preneseni su na Korčulu i pokopani u Smokvici.  

Hrvatski velikani, Večernji list, Zagreb, 2014.

Vinjani Donji, 1939. – Pariz, 1978.

Na današnji dan ubijen je najkarizmatičniji borac iz hrvatske dijaspore

Veli Ježenj, 1812. – Trst, 1882.

Veliki zaštitnik i preporoditelj hrvatske Istre

Zagreb, 1770. – Radgona, Štajerska, 1856.

Upoznajte autora najcjelovitijeg i najzrelijeg hrvatskog političkog programa

Prevaranti imaju novu metodu varanja: “Odmah sam shvatila da je nešto čudno”