Hrvatska katolička misija Augsburg

Težak početak u novoj sredini. Nije im trebala pomoć samo u rješavanju socijalnih problema

Augsburg
Foto: Adolf Polegubić
1/6
29.08.2017.
u 12:49

U vrijeme Domovinskog rata ovdje je bio velik broj izbjeglica, a mnogo se radilo i na humanitarnom planu radi pružanja konkretne pomoći Hrvatskoj te Bosni i Hercegovini

Hrvatska katolička misija Augsburg djeluje u sklopu Biskupije Augsburg u Bavarskom pastoralnom području, a službeno je osnovana 1. svibnja 1970. godine. Broji oko pet tisuća vjernika. 

Ona je mjesto vjerskog, kulturnog i nacionalnog okupljanja Hrvata na tom području. Prije njezina osnutka jednom mjesečno svećenik iz Münchena ovdje je slavio misu na hrvatskom jeziku.

Misija se prostirala na cijelom području biskupije Augsburg. Prvi voditelj bio je salvatorijanac o. Lovro Đuro Globan, koji je rođen u Đurđevcu, a preminuo je 28. prosinca 2001. i pokopan je u rodnom gradu. 

Uz Augsburg, gdje se nalazio najveći broj Hrvata, o. Globan obilazio je i druga mjesta u biskupiji u kojima je bio veći broj naših ljudi i slavio misu na hrvatskom jeziku. 

Prikupljao je podatke o Hrvatima kako bi lakše organizirao pastoralno djelovanje. S obzirom na to da je misija u početku djelovala na širem području biskupije Augsburg, godine 1974. osnovana je misija u Kemptenu, a 1988. i misija u Nersingenu za područje Novog Ulma i šire. 

Godine 1984. vodstvo HKM-a Augsburg preuzimaju hercegovački franjevci. Od 1970. godine do danas tamo su bili: o. Globan (1970. – 1984.), fra Stipe Biško (1984. – 1985.), fra Stanko Banožić (1986. – 1999.), fra Ivan Prusina (1999. – 2005.), fra Ante Pranjić (2005. – 2009.), a misiju od 2009. vodi fra Ivan Čilić. 

Kao dušobrižnici djelovali su: vlč. Anto Jelić, fra Ljubo Čutura kao đakon, fra Mirko Bagarić, fra Ivan Prusina, fra Robert Crnogorac i dr. fra Ivan Leutar. 

Nakon o. Globana, svećenici koji su djelovali i djeluju u HKM-u Augsburg članovi su Hercegovačke franjevačke provincije "Uznesenja Blažene Djevice Marije" sa sjedištem u Mostaru. 

Do 2008. misa se na hrvatskom jeziku slavila u crkvi sv. Moritza, a potom u kapucinskoj crkvi sv. Sebastijana. 

Uz mise u Augsburgu, u početku su se slavlja održavala i u Kemptenu, Memmingenu, Lindauu i Füssenu, a poslije i u Starnbergu, Murnauu, Aichachu, Dießenu, Meitingenu i Stettenhofenu, kako je zapisao socijalni radnik Niko Radat u osvrtu u povodu 35. obljetnice misije Augsburg u misijskom glasilu "Zov" u prosincu 2005.

S obzirom na to da su se Hrvati u početku teško snalazili u novoj sredini, trebalo im je, uz duhovnu skrb, pomoći i u rješavanju socijalnih problema. Tako je u listopadu 1970. godine zaposlen socijalni radnik Niko Radat, koji je dugi niz godina bio i orguljaš i predvoditelj liturgijskog pjevanja u misiji. 

Kao pastoralna suradnica 1971. godine počela je djelovati Milka Čabro, a 1973. Niko Marjanović. Kasnije, 1978. u Caritasu je zaposlena socijalna radnica Jadranka Mesić (Tomašić). Misija je u više navrata mijenjala i prostorije. 

Umjesto pastoralnih suradnica i suradnika laika, od 1985. godine u misiji pastoralno djeluju školske sestre franjevke Krista Kralja provincije Svete Obitelji u Hercegovini. Dosad su djelovale: s. Petronila Vasilj, s. Cecilija Galić, s. Blanka Vukadin, s. Marijeta Ćavar, s. Karla Vranjković, s. Mira Soldo, s. Nevenka Babić, s. Lidija Glavaš, s. Marta Barišić, s. Izabela Galić, s. Lucijana Kraljević, s. Verena Rupčić, s. Maksimilijana Palac i s. Ines Marić. Od 2010. u misiji su: s. Marta Barišić i s. Verica Grabovac, a od 2015. s. Domagoja Pervan.

Danas se misa u misiji slavi u Augsburgu, Meitingenu, Landsbergu, Stettenhofenu, Aichachu, Söckingu, Penzbergu, Murnauu i Weilheimu.

U vrijeme Domovinskog rata ovdje je bio velik broj izbjeglica, a mnogo se radilo i na humanitarnom planu radi pružanja konkretne pomoći Hrvatskoj te Bosni i Hercegovini. Povratkom izbjeglica smanjio se i broj članova zajednice.

I danas se ovdje radi s djecom i mladima. Uz vjeronauk, redovito se održavaju i probe pjevanja i folklora. Djeca i mladi se pripremaju za sakramente pričesti i krizme, a zaručnici za sakrament ženidbe. 

Tu su i duhovne obnove, predavanja i razna slavlja, poglavito za Majčin dan i Nikolinje. Hrvati s drugim vjernicima u Augsburgu sudjeluju u Tijelovskoj procesiji, od kojih mnogi i u našim narodnim nošnjama. Aktivna je i ministrantska skupina u kojoj je tridesetak članova.

Vjernici odlaze na hodočašća u Altötting, Birnau, Rim, Lurd, Padovu i sl., a i u domovinu. Tu su i svibanjske i listopadske pobožnosti. Održavaju se i trodnevnice uoči blagdana sv. Ante i sv. Franje.

U misiji postoji i bogata knjižnica s knjigama na hrvatskom jeziku. Misijsko osoblje posvećuje pozornost bolesnicima koje posjećuju u bolnicama ili kod njihovih kuća. Ovdje djeluje i vijeće, zbor...

Zajednica se od početka 2010. okuplja u novom misijskom središtu uz crkvu sv. Sebastijana, u prizemlju bivšeg kapucinskog samostana, nakon što su ga kapucini napustili zbog pomanjkanja zvanja. 

Danas se misija prostire na 14, od ukupno 23 dekanata, koliko ih je u biskupiji, a od 2008. u misiji djeluje jedan svećenik. 

Misija ima i svoju internetsku stranicu na kojoj se može naći više dodatnih informacija. U Augsburgu u savjetovalištu pri Caritasu djeluje socijalna radnica Jadranka Tomšić.

 

Adolf Polegubić, "Dušobrižništvo za Hrvate u Njemačkoj", Hrvatski dušobrižnički ured Niz "Diaspora croatica" knj. 24, Frankfurt am Main, 2017. 

Komentara 1

DU
Deleted user
18:05 29.08.2017.

pa to nisu nijemci. što oni radi u tuđoj zemlji. čak su i poltar ponijeli sa sobom. ma koji sram biti u getou a zemlja oslobođena diktature i slobodna za sve hrvate. dođite i vratite se svojim domovima. mi vas čekamo. kao da sam propovjednik sam. Ne on propovjeda nešto drugo... Da "večno" ostanu tamo iz same ljubavi ka domovini. samo ljubav i glad pokreće čovječanstvo. kaže jedna uzrečica. Da li je glad ili ljubav u pitanju ne zna nitko pravo reći. možda i jedno i drugo.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije